Da li vam je stalno vam je hladno? U nastavku teksta otkrivamo koji vam vitamin nedostaje. Neki ljudi u jesen i zimu uživaju u svježem zraku i šetnji bez kape, dok drugi ne mogu zagrijati ruke ni pod tri sloja deka. Ako ste među onima koji se stalno smrzavaju, čak i kad drugima nije hladno, možda nije riječ samo o “slabijoj cirkulaciji” ili tome da ste “zimogrozni po prirodi”.
Taj neugodan osjećaj stalne hladnoće često ima uzrok dublje u tijelu — u načinu na koji funkcionira vaš metabolizam i u razinama određenih vitamina i minerala. Kada neki od tih nutrijenata nedostaje, tijelo ne proizvodi dovoljno energije, ne stvara dovoljno crvenih krvnih stanica ili jednostavno ne uspijeva zadržati toplinu.
U nastavku donosimo pregled najčešćih nutritivnih uzroka osjećaja hladnoće i kako ih možete prepoznati i ispraviti.
1. Manjak vitamina B12 – čest, ali često neprepoznat
Vitamin B12 presudan je za stvaranje crvenih krvnih stanica koje prenose kisik po tijelu. Kad ga nema dovoljno, smanjuje se količina kisika u krvi, što znači da tkiva dobivaju manje energije, a vi osjećate hladnoću – osobito u rukama, stopalima i prstima.
Nedostatak B12 može izazvati i druge simptome: umor, vrtoglavicu, blijedu kožu, trnce u prstima i usporen rad mozga.
Odraslima je potrebno oko 2,4 mikrograma dnevno, a trudnicama nešto više – oko 2,6 mikrograma.
Najbolji izvori su jaja, mliječni proizvodi, meso, riba i školjke. Vegani i osobe koje imaju problema s apsorpcijom (npr. zbog celijakije, gastritisa ili starije dobi) trebaju razmotriti uzimanje suplemenata.
Ako vam liječnik potvrdi manjak, terapija može uključivati oralne tablete ili injekcije vitamina B12 koje brzo vraćaju normalne razine u krvi.
2. Nedostatak folne kiseline (vitamin B9) – tihi krivac umora i hladnih ruku
Folat, odnosno vitamin B9, usko je povezan s vitaminom B12 jer zajedno sudjeluju u stvaranju crvenih krvnih stanica. Kada tijelo nema dovoljno folata, krv postaje “siromašnija”, a cirkulacija kisika slabija. Rezultat: osjećaj hladnoće, iscrpljenost i manjak koncentracije.
Dnevna potreba za odrasle iznosi oko 400 mikrograma, dok je trudnicama potrebno oko 600 mikrograma.
Folat se nalazi u zelenom lisnatom povrću (špinat, kelj, blitva), mahunarkama, jajima, citrusima i jetri. Tijelo ga ne može dugo skladištiti, pa manjak može nastati već nakon nekoliko tjedana loše prehrane.
Rizik od manjka povećavaju i alkohol, pušenje, kao i neki lijekovi (npr. antiepileptici ili metotreksat). U težim slučajevima liječnici propisuju 1–5 mg folne kiseline dnevno kako bi se rezerve nadoknadile.
3. Željezo – gorivo za toplinu i energiju
Ako vam je stalno hladno, posebno u prstima i stopalima, vrlo je moguće da vam nedostaje željeza. Ovaj mineral pomaže stvaranju hemoglobina – proteina koji prenosi kisik. Kad ga nema dovoljno, krv ne nosi dovoljno kisika, pa se tijelo ne može zagrijati.
Nedostatak željeza često prati i osjećaj slabosti, lomljivi nokti, blijedilo i zadihanost.
Najviše željeza ima u crvenom mesu, jetri, ribi, piletini, grahu, leći i zelenom povrću. Biljno željezo tijelo teže apsorbira, ali se njegova iskoristivost povećava ako se uzima uz vitamin C (npr. salata s limunom uz obrok).
Preporučeni dnevni unos iznosi 8 mg za muškarce i 18 mg za žene. Kod težeg manjka, liječnik može preporučiti 150–200 mg elementarnog željeza dnevno, no doza mora biti prilagođena nalazima krvi.
4. Cink – mali mineral s velikim utjecajem
Cink ima važnu ulogu u regulaciji metabolizma, imunološke obrane i održavanju tjelesne temperature. Kada ga nema dovoljno, metabolizam usporava, a osjećaj hladnoće postaje izraženiji.
Optimalna razina u krvi je iznad 70 µg/dL kod žena i 74 µg/dL kod muškaraca. Ako su vrijednosti niže, preporučuje se unos 20–40 mg dnevno kroz prehranu ili dodatke.
Najviše cinka ima u morskim plodovima (posebno kamenicama), mesu, ribi, piletini, orašastim plodovima i cjelovitim žitaricama. Biljni izvori sadrže manje bioraspoloživog cinka, pa vegetarijanci i vegani trebaju obratiti posebnu pažnju na unos.
5. Bakar – skriveni saveznik topline
Manjak bakra je rjeđi, ali može ozbiljno utjecati na osjećaj hladnoće. Bakar je potreban za pravilno iskorištavanje željeza i stvaranje crvenih krvnih stanica. Kad ga nema dovoljno, javlja se anemija, umor i u nekim slučajevima hipotermija – snižena tjelesna temperatura.
Izvori bakra su jetra, školjke, orašasti plodovi, sjemenke, krumpir, gljive, tofu i slanutak.
Dnevne potrebe odraslih su oko 900 mikrograma, a trudnica 1.000 mikrograma. No, s bakrom se ne smije pretjerivati – prevelike količine mogu biti toksične, pa je važno držati se preporučenih doza.
-
Kad hladnoća nije samo stvar vitamina
Iako prehrana igra veliku ulogu, osjećaj hladnoće ponekad može biti znak ozbiljnijih zdravstvenih stanja. Hipotireoza (usporen rad štitnjače), dijabetes, Raynaudova bolest, anoreksija ili poremećaji cirkulacije mogu izazvati slične simptome. U rijetkim slučajevima uzrok leži u poremećaju rada hipotalamusa – dijela mozga koji regulira tjelesnu temperaturu.
-
Ne liječite se na svoju ruku
Osjećaj hladnoće ne znači automatski da vam nedostaje vitamin ili mineral. Samoinicijativno uzimanje suplemenata može dovesti do predoziranja i neželjenih nuspojava. Najbolje je napraviti krvne pretrage i savjetovati se s liječnikom koji će točno odrediti što vašem tijelu treba i u kojoj količini.
