Volite li da spremate kolače? U nastavku teksta vam donosimo recept za pravu sastičarsku kremu.Kada govorimo o desertima koji nas vraćaju u djetinjstvo ili onima koje rado pripremamo za posebne prilike, gotovo uvijek postoji jedan zajednički element – krema. Ona je ta koja povezuje slojeve, daje mekoću, donosi aromu i čini da svaki zalogaj bude poseban. Među svim vrstama krema, slastičarska krema ima posebno mjesto. Njena jednostavnost i prilagodljivost omogućavaju da se koristi u najrazličitijim receptima, od torti i kolača do pita i modernih slastica.
Ono što je čini posebno privlačnom jeste činjenica da je dovoljno osnovnih sastojaka da se dobije desertna baza koja se dalje može obogaćivati i mijenjati prema ukusu. Zato se s pravom kaže da je slastičarska krema osnova svake ozbiljnije kuhinje u kojoj se njeguje ljubav prema slatkom.
-
Potrebni sastojci
Za pripremu klasične verzije slastičarske kreme obično se koriste:
- 500 ml mlijeka
- 1 mahuna vanilije
- 4 žumanjka
- 150 g šećera
- 50 g brašna ili gustina
- opcionalno: 1 list želatine za čvršće kreme
Ovaj spisak sastojaka djeluje jednostavno, ali svaka namirnica ima svoju važnu ulogu. Mlijeko daje osnovu i kremastu strukturu, vanilija pruža aromu, žumanjci obezbjeđuju bogatstvo ukusa i vezivnu teksturu, dok šećer balansira cijeli doživljaj. Brašno ili gustin služe kao zgušnjivač, a želatina se koristi samo onda kada je potrebna dodatna čvrstoća.
-
Početak pripreme – aromatična baza
Prvi korak je zagrijavanje mlijeka. U njega se dodaju sjemenke iz mahune vanilije, a preporučuje se ubaciti i samu mahunu, koja oslobađa dodatnu aromu tokom kuhanja. Poslije nekoliko minuta, mahuna se uklanja, ali nipošto se ne baca. Često se odložena mahuna koristi za pripremu domaćeg aromatičnog šećera – dovoljno je staviti je u teglu sa kristal šećerom i ostaviti da stoji nekoliko dana.
U međuvremenu, žumanjci se miješaju sa šećerom dok smjesa ne postane svjetlija i gušća. To je znak da je šećer dobro otopljen i da su jaja spremna da prime suhe sastojke. Kada se doda brašno ili gustin, sve se pažljivo miješa da ne ostanu grudvice. Upravo od ovog koraka zavisi konačna tekstura kreme – bilo da će biti savršeno glatka ili pak zrnasta.
-
Spajanje i kuhanje
Kada je smjesa od žumanjaka i brašna spremna, dolazi trenutak da se poveže sa vrućim mlijekom. Uvijek se dodaje manja količina mlijeka kako bi se postigla ujednačena smjesa i spriječilo zgrušavanje jaja. Tek kada se postigne ravnomjerna konzistencija, dodaje se ostatak mlijeka.
Sve se potom vraća u šerpu i kuha na laganoj vatri. Stalno miješanje je neophodno jer se krema lako može zalijepiti za dno ili se razdvojiti. Kada postane dovoljno gusta da ostavlja trag na kašici, spremna je da se skloni sa šporeta.
-
Hlađenje bez grudvica
Krema se nakon kuhanja mora pravilno hladiti. Ako se ostavi bez pokrivanja, na površini se brzo stvara kožica koja kvari izgled i teksturu. Zbog toga se ili povremeno miješa ili prekriva prozirnom folijom direktno položenom na površinu. Još jedan praktičan trik jeste da se krema istrese na veću tacnu i tanko razmaže – tako se hladi mnogo brže.
-
Kako postići različite varijante
Jedna od najvećih prednosti slastičarske kreme je njena svestranost. Ako se želi dobiti čvršća struktura, u toplu kremu se dodaje želatina prethodno omekšana u vodi. Time se postiže stabilnost koja je važna za visoke torte ili kolače koji treba da stoje duže.
Za bogatiju i prozračniju teksturu, može se dodati tučeno slatko vrhnje. Ako se želi čokoladna varijanta, dovoljno je umiješati kockice tamne ili mliječne čokolade dok je krema još topla. Ljubitelji voćnih aroma mogu posegnuti za ekstraktima, ribanom koricom limuna ili narandže, pa čak i pireom od jagoda ili malina.
Maslac je još jedna namirnica koja se često koristi da obogati kremu. Kada se umiješa u mlaku kremu, daje posebnu glatkoću i bogatstvo ukusa. Upravo zbog ovih mogućnosti kombinovanja, svaki put je moguće dobiti drugačiji rezultat, pa čak i od iste osnovne recepture.
-
Primjena u desertima
Slastičarska krema koristi se na bezbroj načina. Može biti punjenje za princes krofne, eklere, krempite, torte na sprat, voćne pite ili pak modernije čašaste deserte. Od nje se prave lagani slojevi u kombinaciji s biskvitom i voćem, ali i raskošne torte u kojima dominira upravo njen kremasti karakter.
Bez obzira da li je riječ o tradicionalnim receptima koje pamtimo iz kuhinja naših baka ili o inovativnim slasticama koje prate savremene trendove, ova krema uvijek nađe svoje mjesto. Njena jednostavnost ne umanjuje njen značaj – naprotiv, upravo ona otvara prostor za kreativnost i maštovite kombinacije.
