Da li znate ako vam koljena škripe i pucketaju da je to prvi znak ozbiljne bolesti? U nastavku teksta pročitajte šta kaže Dr Tanja. Mnogi ljudi, posebno u starijoj životnoj dobi, primijete neugodne zvukove u zglobovima – škljocanje, pucketanje ili škripu u koljenima. Iako se to često zanemaruje i pripisuje „starenju“ ili čak osteoporozi, ljekari upozoravaju da ovi simptomi mogu ukazivati na nešto ozbiljnije. Istraživanja pokazuju da upravo ovakvi zvukovi mogu biti rani znak razvoja osteoartritisa, najčešće degenerativne bolesti zglobova.
-
Osteoartritis – najčešća bolest zglobova
Osteoartritis spada u hronične, degenerativne bolesti koje zahvataju zglobove, a najčešće pogađa koljena, kukove, šake i kičmu. Nastaje kada se hrskavica – tkivo koje oblaže krajeve kostiju i omogućava im da klize bez trenja – istroši ili ošteti. Kada zaštitni sloj oslabi, kosti počinju direktno dodirivati jedna drugu, što uzrokuje bol, ukočenost i smanjenu pokretljivost.
Ovo stanje ne nastaje naglo, već se razvija postepeno tokom godina. Kod starijih osoba hrskavica prirodno gubi elastičnost i otpornost, pa su zato podložniji simptomima. Međutim, osteoartritis se može javiti i kod mlađih ljudi, posebno onih koji su prekomjerno opterećivali koljena fizičkim aktivnostima ili imaju višak kilograma.
-
Prepoznatljivi simptomi
Osim zvukova poput škripanja ili škljocanja, osteoartritis se često javlja sa dodatnim simptomima:
- bol i ukočenost u zglobovima, posebno nakon odmora,
- oticanje koljena,
- osjećaj topline u zahvaćenom zglobu,
- deformacija ili promjena oblika zgloba,
- pojava kvržica u predjelu koljena,
- smanjen opseg pokreta i poteškoće pri hodanju.
Važno je napomenuti da se kod svih osoba simptomi ne razvijaju jednako. Neki ljudi mogu imati izražene promjene na rendgenskom snimku, a da pri tome gotovo i ne osjećaju bol.
-
Istraživanja koja povezuju škripu i artritis
Novo istraživanje sa Baylor College of Medicine donijelo je značajne podatke. Analizirano je gotovo 3.500 osoba srednje i starije dobi, a rezultati pokazuju da osobe koje čuju škljocanje ili pucketanje u koljenima imaju znatno veći rizik od razvoja osteoartritisa u narednih godinu dana.
Brojevi jasno govore:
- kod osoba koje su prijavile da im koljena „uvijek“ škripe, 11% ih je razvilo simptome artritisa u roku od 12 mjeseci,
- kod onih koji su rekli da im koljena nikada ne prave takve zvukove, rizik je bio svega 4,5%,
- u grupi sa povremenim škripanjem, oko 8% razvilo je artritis u istom periodu.
Ovi podaci pokazuju da škripanje u koljenima nije bezazleno i da može biti upozorenje za buduće probleme sa zglobovima.
-
Faktori rizika koji ubrzavaju bolest
Osim starosti, postoje i drugi faktori koji povećavaju vjerovatnoću razvoja osteoartritisa:
- prekomjerna tjelesna težina,
- povrede koljena ili prethodne operacije,
- dugotrajno fizičko opterećenje (sport, težak fizički rad),
- genetska predispozicija.
Višak kilograma posebno je štetan jer svaki dodatni kilogram stvara dodatni pritisak na zglobove koljena, ubrzavajući propadanje hrskavice.
-
Kako usporiti napredovanje bolesti
Iako osteoartritis nema konačan lijek, postoje načini da se njegovo napredovanje uspori i simptomi ublaže. Ljekari preporučuju kombinaciju zdravih životnih navika, redovne fizičke aktivnosti i kontrole težine.
Fizička aktivnost: važno je ostati u pokretu. Preporučuju se lagane aktivnosti poput hodanja, plivanja, vožnje bicikla u zatvorenom prostoru ili vježbi istezanja. Vježbe koje jačaju mišiće natkoljenice posebno pomažu jer rasterećuju zglob koljena.
Ishrana: balansirana ishrana bogata voćem, povrćem i omega-3 masnim kiselinama može smanjiti upalne procese.
Kontrola tjelesne težine: gubitak i samo nekoliko kilograma može značajno smanjiti bol i usporiti oštećenje zgloba.
-
Terapija i medicinske opcije
Za ublažavanje bolova koriste se protuupalni lijekovi, ali treba biti oprezan jer njihova prekomjerna upotreba može izazvati probavne tegobe i krvarenja. Kod jačih simptoma ljekar može preporučiti fizikalnu terapiju, injekcije u zglob ili ortopedska pomagala.
U najtežim slučajevima, kada bol postane nepodnošljiva i ograniči kretanje, rješenje može biti operacija ugradnje umjetnog zgloba. Odluku o operaciji donosi ortoped, a ona obično dolazi kao posljednja opcija kada sve druge metode više ne pomažu.
