Ovaj simptom u ustima može biti znak raka. O kojem je simptomu riječ pročitajte u nastavku teksta. Usna šupljina često je prvo mjesto na kojem se pojavljuju promjene koje mogu ukazivati na zdravstvene probleme. Sitne ranice, afte ili kvržice mnogi smatraju bezazlenima, ali stručnjaci upozoravaju da, ako neki simptomi potraju duže od tri sedmice, svakako treba potražiti stručnu pomoć. Rano prepoznavanje i pregled kod liječnika ili stomatologa može biti presudno za zdravlje.
-
Koliko dugo je normalno da promjena traje?
Većina promjena u ustima, poput manjih ranica ili iritacija, nestaje sama od sebe u roku od dvije sedmice. To se najčešće događa nakon što organizam prirodno zacijeli oštećeno tkivo ili ukloni uzrok iritacije, poput oštrih ivica zuba ili blage infekcije. Međutim, ako se promjena ne povuče nakon tri sedmice, stručnjaci naglašavaju da to više nije stanje koje treba zanemarivati. U takvim situacijama, odlazak liječniku postaje neophodan.
-
Afte i ranice – kada postaju razlog za brigu?
Afte su među najčešćim promjenama u usnoj šupljini. Većina ljudi ih je barem jednom imala, a javljaju se kao male bolne ranice bijele ili žute boje, najčešće na unutarnjoj strani obraza ili usana. Uglavnom nestaju bez liječenja i ne ostavljaju posljedice. No, prema riječima onkologa dr. Jirija Kubesa, ukoliko ranica ne nestane nakon tri sedmice, potrebno je napraviti pregled. Ustrajne ranice, iako rijetko, mogu biti jedan od prvih znakova raka usne šupljine.
-
Ostali simptomi koji ne smiju proći nezapaženo
Osim dugotrajnih ranica, postoje i drugi simptomi na koje treba obratiti pažnju. Dr. Kubes upozorava na nekoliko promjena koje mogu signalizirati ozbiljnije stanje:
- kvržice u ustima ili na vratu koje ne nestaju,
- stalna bol u ustima ili grlu,
- teškoće pri gutanju hrane ili pića,
- neobjašnjiv gubitak tjelesne težine,
- promuklost koja traje duže vrijeme,
- pojavljivanje crvenih ili bijelih mrlja na jeziku, desnima ili unutrašnjosti obraza.
Svaki od ovih simptoma može imati i druga objašnjenja, poput infekcija ili upala, ali ukoliko traju duže nego što je uobičajeno, potrebno ih je shvatiti ozbiljno.
-
Samopregled – prvi korak u zaštiti zdravlja
Jedan od načina kako svako može zaštititi svoje zdravlje jeste redovan samopregled usne šupljine. Dr. Kubes savjetuje da se povremeno pogleda unutrašnjost usta ispred ogledala. Zdrava sluznica trebala bi biti ružičasta i ujednačena. Važno je obratiti pažnju na jezik, unutrašnju stranu obraza, usne i nepce. Ukoliko se primijete kvržice, ranice ili promjene boje koje ne prolaze, najbolje je što prije posjetiti stomatologa ili liječnika opće prakse.
-
Pušači pod većim rizikom
Jedna od najrizičnijih grupa kada je u pitanju rak usne šupljine jesu pušači. Dugotrajno izlaganje duhanskom dimu oštećuje sluznicu i povećava vjerovatnost nastanka promjena koje mogu prerasti u maligno oboljenje. Kombinacija pušenja i konzumacije alkohola dodatno povećava rizik. Stručnjaci naglašavaju da prestanak pušenja značajno smanjuje šanse za razvoj ozbiljnih bolesti usne šupljine.
-
Statistika koja zabrinjava
Prema podacima iz Velike Britanije, samo u jednoj godini zabilježeno je više od 10.800 novih slučajeva raka usne šupljine. Od tog broja, 3.637 ljudi izgubilo je život. Ovi podaci jasno govore o ozbiljnosti problema i potrebi da se na prve simptome reagira pravovremeno. Rak usne šupljine može pogoditi svakoga, ali rizične skupine, poput pušača i osoba koje konzumiraju alkohol u većim količinama, posebno su ugrožene.
-
Načini liječenja raka usne šupljine
Ukoliko se postavi dijagnoza raka usne šupljine, postoje različiti pristupi liječenju. Terapija ovisi o stadiju bolesti i općem zdravstvenom stanju pacijenta. Najčešće metode uključuju kirurško uklanjanje tumora, kemoterapiju i radioterapiju. U nekim slučajevima kombinira se više metoda kako bi se postigli najbolji rezultati. Što se bolest ranije otkrije, to su šanse za uspješno liječenje veće.
