Ponovo je Karleuša vrijeđala žrtve genocida u Srebrenici. U nastavku teksta pročitajte šta je poručila. Srbijanska pjevačica Jelena Karleuša ponovo je izazvala buru na društvenim mrežama zbog svojih izjava o ratnim zločinima iz 90-ih godina. Na platformi X, poznatoj po dinamičnim i često polarizujućim diskusijama, objavila je status u kojem je genocid u Srebrenici nazvala “zločinom”, a istovremeno spomenula i hrvatsku vojnu operaciju Oluja. Njen komentar pokrenuo je lavinu reakcija u regiji, gdje su rane ratova na prostoru bivše Jugoslavije i dalje duboke i bolne.
-
Spornu objavu dočekale oštre kritike
Karleušin status glasio je: “Ne može Srebrenica ako ne i Oluja. Za zločin ne smije da postoji selektivno sjećanje, žaljenje patnje jednih, a ignorisanje patnje drugih. Ili osuđujemo svaki zločin ili nijedan.” Naizgled poziv na univerzalnu osudu nasilja, ova izjava je kod mnogih protumačena kao relativizacija genocida u Srebrenici. Komentatori su naglasili presudnu razliku: Srebrenica je međunarodno priznat genocid, dok se Oluja tretira kao vojna operacija sa zločinima, ali ne kao genocid.
Mnogi korisnici X-a nisu štedjeli riječi. “Ako ti je teško reći ‘genocid’, možda ti i nije stalo do svih žrtava. Samo do priče”, napisao je jedan korisnik. Drugi su bili direktniji: “Je l’ ti neko piše ove gluposti ili sama smisliš?”, “Razlika je ogromna!” i “Kolika je cijena obraza? Koliko sendviča?” Među brojnim komentarima isticala se i primjedba da Karleuši, iako često prisutna u medijima, nedostaju osnovne povijesne i etike norme kada komentariše osjetljive teme.
-
Dosljednost ili potpuna promjena narativa?
Ono što je dodatno izazvalo čuđenje jeste činjenica da je Karleuša u prošlosti imala sasvim drugačiji ton kada je govorila o Srebrenici. Još 2014. godine, na godišnjicu genocida, napisala je emotivnu poruku u kojoj jasno osuđuje masakr i ukazuje na razmjere zločina: “Koliko treba vremena da se ubije 8.372 ljudi? Malo vremena i mnogo mržnje, bezumlja i zla. Zar je moguće da se to desilo? Da. Za nauk svima nama.”
Nasuprot toj objavi, njeni noviji komentari izazivaju sumnju u iskrenost ranijih izjava. Nedavno je, povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, napisala: “Genocid je sistematsko ubijanje djece, starih, mladih, muškaraca, žena redom svih da se satre sjeme. To je na prostorima Balkana doživio samo jedan narod. Srpski i ni jedan drugi.” Ova rečenica je izazvala zgražanost i osude, posebno u Bosni i Hercegovini, gdje su i političari i javnost istakli da takvi stavovi direktno vrijeđaju žrtve i negiraju historijske činjenice.
-
Kazne i posljedice u javnom prostoru
Zbog spornih stavova o Srebrenici, Karleušin nastup u Sanskom Mostu je otkazan. Odluka organizatora je naišla na podršku dijela javnosti koji smatra da je odgovornost javnih ličnosti da budu oprezni i informisani kada se dotiču osjetljivih tema. U istom duhu, brojni korisnici društvenih mreža pozvali su na bojkot njenih nastupa i javnih pojavljivanja.
-
Zaokret u političkoj lojalnosti
Karleušina promjena stava o Srebrenici nije izolovan incident. Posljednjih godina sve češće iskazuje otvorenu podršku predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, iako ga je ranije javno kritikovala. Njen narativ se preusmjerio od borbene retorike i otpora prema vlasti, ka nekritičnoj afirmaciji političkog establišmenta. Istovremeno, ranije izjave koje su pozivale na empatiju i odgovornost danas su zamijenjene porukama koje dijele, vrijeđaju i izazivaju tenzije.
-
Kontroverze kao stil komunikacije
Jelena Karleuša već godinama koristi društvene mreže kao glavno sredstvo za iskazivanje stavova. Međutim, sve českće koristi provokaciju, polarizaciju i populističku retoriku kako bi ostala u fokusu javnosti. Osim političkih i historijskih tema, ne ustručava se ni vrijeđati kolege, novinare i druge javne ličnosti. Nedavno je u jednom od statusa pozvala na nasilje nad zaposlenima N1 televizije zbog izvještavanja o studentskim protestima, nazivajući studente “blokatorima” i direktno targetirajući medij koji ih je podržao.
Ovakvi istupi, iako joj osiguravaju medijski prostor, doveli su do gubitka povjerenja dijela publike. Kritičari naglašavaju da Karleuša uporno ignoriše historijske činjenice i koristi tragedije iz prošlosti za ličnu promociju. Javnost sve više uviđa da pjevačica, umjesto da koristi svoj uticaj za edukaciju i pomirenje, bira da podstiče podjele i kontroverze.
