Kakvo je stanje sa invalidinama u Federaciji Bosne i Hercegovine? U nastavku teksta pročitajte kakve su odluke donjete. Naknade koje se isplaćuju na osnovu neratnog invaliditeta bile su doslovno zamrznute – od 2009. sve do kraja marta 2023. godine nijedna cifra nije promijenjena. Ovaj izostanak rasta invalidnina doveo je do ozbiljnog pada kupovne moći korisnika, pogotovo u vrijeme rasta cijena osnovnih životnih namirnica i troškova života.
Oni koji su se godinama oslanjali na ovakvu vrstu podrške, preživljavali su zahvaljujući minimalnim iznosima koji nisu pratili ekonomske promjene niti inflaciju. Tokom tog perioda, za najtežu – prvu grupu osoba s invaliditetom – invalidnina je iznosila 403,37 KM mjesečno, dok je druga grupa primala svega 219,52 KM.
-
Nova zakonska rješenja pokreću promjene
Prekretnica je nastupila početkom aprila 2023. godine, kada je na snagu stupio novi Zakon o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške osobama sa invaliditetom u FBiH. Ovim zakonom uvedeno je automatsko godišnje usklađivanje iznosa invalidnina s rastom životnih troškova, što znači da se više neće čekati političke odluke ili ad hoc intervencije vlasti.
Usklađivanje se sada provodi svake godine u maju, što korisnicima pruža bolju predvidljivost i osjećaj sigurnosti. Prema posljednjem usklađivanju iz maja 2024. godine, svi iznosi invalidnina su povećani. To nije samo simboličan pomak – za hiljade ljudi to znači lakšu kupovinu lijekova, plaćanje računa, pa čak i malo više dostojanstva.
-
Rastuće invalidnine: brojke koje znače život
Prema najavama Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, planirani iznosi za 2025. godinu donose dodatni rast. Korisnici iz prve grupe trebalo bi da dobijaju 773,77 KM mjesečno, dok se za drugu grupu predviđa 421,10 KM. U poređenju s iznosima iz 2009. godine, to je gotovo dvostruko povećanje, što predstavlja značajan pomak nakon 14 godina stagnacije.
Ove brojke nisu samo statistika. Svaka marka više znači mnogo za one koji godinama osjećaju kako ih sistem zaboravlja. Povećanja su konačno počela vraćati osjećaj da se njihova prava prepoznaju i da društvo ulaže napor u smanjenje socijalne nepravde.
-
Godine zanemarivanja ostavile posljedice
Iako su sada pokrenuti pozitivni procesi, ne može se zanemariti činjenica da je više od decenije bilo izgubljeno. Mnogi korisnici su stariji ljudi, a neki su u međuvremenu i preminuli – ne dočekavši ni marku povećanja. Mnogi drugi su godinama preživljavali uz podršku porodice, donacija, ili minimalnih dodatnih prihoda, često neformalno zarađenih.
Dug period bez ikakve indeksacije naknada doveo je do ozbiljnog raskoraka između potreba osoba sa invaliditetom i mogućnosti koje im je država omogućavala. Inflacija, rast troškova stanovanja i hrane, te poskupljenja lijekova – sve je to dodatno opteretilo već ranjivu populaciju.
-
Vizualni podaci potvrđuju preokret
Grafički prikazi koje je objavilo Federalno ministarstvo jasno ilustruju deceniju stagnacije, nakon koje slijedi nagli skok. Takva vizuelna reprezentacija promjena ima jaku poruku – prikazuje da se, iako sporo, stvari ipak kreću naprijed.
Ove promjene predstavljaju i politički signal. Priznaje se da sistem nije funkcionisao kako treba, ali se ujedno pokazuje i spremnost da se napravi zaokret. Zakon je donesen, mehanizmi usklađivanja su uvedeni, i korisnici po prvi put u dugo vremena znaju kada i koliko mogu očekivati.
-
Šta znači usklađivanje i zašto je važno
Usklađivanje iznosa invalidnina s ekonomskim pokazateljima je osnovni mehanizam kojim se štiti realna vrijednost novca koji korisnici primaju. Time se osigurava da rast cijena ne poništi efekat državne pomoći. U razvijenim zemljama ovo je standard, dok se u BiH takve mjere tek uvode.
Sistem koji reaguje automatski na promjene u ekonomiji znači manje neizvjesnosti za korisnike, ali i manje političke manipulacije. Osobe s invaliditetom više neće morati čekati izborne kampanje da bi se govorilo o njihovim pravima. Sistem će, makar po ovom pitanju, funkcionisati sam od sebe.
