Mnogi ljude pate od glavbobolje io migrene kada se dešavaju promjene vremena. One remete funkcionisanje i kvalitet života. Kad se približava oluja, spušta se hladan front ili temperatura naglo skoči, mnogi već unaprijed osjećaju pulsirajući pritisak u glavi. Neki opisuju bol kao stezanje obruča, drugi kao bušenje iznutra. U svakom slučaju, posljedice mogu biti iscrpljujuće.
-
Šta zapravo uzrokuje bol?
Prema riječima neurologinje dr. Sanje Obradović, jedan od ključnih razloga leži u promjenama atmosferskog pritiska. Naše tijelo, posebno krvne žile u mozgu i sinusima, veoma su osjetljivi na ove promjene. Kada pritisak padne ili poraste, krvni sudovi se šire ili skupljaju, što kod osjetljivih osoba izaziva reakciju nalik upali – bol, mučninu i osjetljivost na svjetlost i zvukove.
Pored toga, mijenja se i ponašanje nervnog sistema. Nervni završeci postaju hiperaktivni, šaljući signale bola čak i na slab stimulans. Migrena nije obična glavobolja – ona je neurološki poremećaj, a vremenske promjene često su njen okidač.
-
Vrijeme utiče i na mišiće
Još jedan faktor koji se ne smije zanemariti je uticaj vlažnosti i temperature na mišiće vrata, ramena i skalpa. Hladnoća može izazvati grčenje mišića, dok nagle promjene vlažnosti utiču na nivo kiseonika u krvi, što dodatno komplikuje situaciju. Rezultat: tenzijske glavobolje koje se mogu pojačati do granice izdržljivosti.
-
Lijek nije uvijek rješenje
Mnogi ljudi u tim trenucima posežu za analgeticima – što je razumljivo, ali ne uvijek korisno na duže staze. Dr. Obradović upozorava da učestalo korišćenje lijekova može dovesti do tzv. rebound glavobolja – bolova koji se vraćaju čim lijek prestane djelovati. Zato preporučuje kombinaciju prirodnih metoda koje mogu biti jednako, ako ne i više, efikasne.
-
Moć prirodnih saveznika
Đumbir, poznat po snažnim protuupalnim svojstvima, pokazao se kao jedan od najboljih prirodnih lijekova protiv glavobolje. Čaj od svježeg đumbira može pomoći u smanjenju bola i opuštanju krvnih sudova. Još jedan važan element je magnezijum – mineral koji reguliše nervne impulse i opušta mišiće. Njegov nedostatak je čest kod osoba koje pate od migrena, pa se često preporučuju suplementi ili namirnice bogate magnezijumom poput orašastih plodova, tamnozelenog lisnatog povrća i cjelovitih žitarica.
-
Hidratacija i rutina kao prvi štit
Jednostavna navika kao što je ispijanje dovoljne količine vode može biti razlika između blage nelagode i jake glavobolje. Tijelo koje je hidrirano bolje se nosi s padovima i porastima pritiska. Takođe, svakodnevna rutina, posebno kvalitetan san, može pomoći tijelu da se brže prilagodi promjenama.
Spavanje igra ključnu ulogu. Nedostatak sna pogoršava sve vrste glavobolja, dok redovan i kvalitetan san smanjuje osjetljivost na promjene u okolini.
-
Opuštanje kao terapija
Stres je neizbježan dio savremenog života, ali njegova veza s glavoboljama ne može se zanemariti. Tehnike kao što su meditacija, duboko disanje i progresivno opuštanje mišića mogu dramatično umanjiti rizik od napada. Osobe koje praktikuju svakodnevne vježbe opuštanja imaju rjeđe i blaže epizode bola.
Redovno istezanje vrata i ramena, kao i lagane masaže, pomažu u održavanju cirkulacije i smanjenju napetosti. Ovo su jednostavni koraci koje svako može ugraditi u dnevnu rutinu bez dodatnog troška ili opterećenja.
-
Pomoć iz alternativne medicine
Akupresura, tehnika pritiska na određene tačke na tijelu, često daje dobre rezultate u smanjenju tenzije i poboljšanju protoka energije. Takođe, aromaterapija – naročito eterična ulja lavande i peperminta – može umanjiti bol i smiriti nervni sistem.
-
Senzitivnost na svjetlo, zvuk i hranu
Osobe koje pate od migrena često su osjetljive na svjetlosne i zvučne nadražaje. Tokom vremenskih nepogoda preporučuje se izbjegavanje jarkog svjetla i buke. Takođe, određene namirnice mogu biti okidači – najčešći su kofein, čokolada i zreli sirevi. Vođenje dnevnika ishrane i glavobolja može pomoći u identifikaciji ličnih “okidača” i olakšati njihovo izbjegavanje.
