Što se tiče električne energije u zgradi Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EPBiH) održana je medijska konferencija na kojoj su iznesene ključne informacije. Pričalo se o planiranom povećanju cijena električne energije, stanju u proizvodnji i budućim koracima koje preduzeće planira poduzeti. Izvršni direktor za proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, Nenad Ikanović, otvorio je obraćanje iznošenjem detalja o predloženim izmjenama koje će biti upućene Regulatornoj komisiji za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) na razmatranje i odobrenje.
-
Novi zakonski okvir i potreba za usklađivanjem
Ikanović je podsjetio da je tokom 2023. godine usvojen čitav set energetskih zakona, među kojima posebno mjesto zauzima Zakon o električnoj energiji Federacije BiH. Ovim zakonom se, prema njegovim riječima, dodatno naglašava značaj stabilnog i pouzdanog snabdijevanja električnom energijom za sve potrošače u entitetu.
U okviru zakonskih promjena, važno je i donošenje Pravilnika o metodologiji određivanja cijena električne energije. Ovaj pravilnik definiše način na koji se cijene formiraju, uključujući sve relevantne tehničke, tržišne i ekonomske faktore. Pravilnik bi trebao omogućiti transparentniji i efikasniji sistem određivanja cijena u skladu s realnim stanjem na tržištu, a ne na osnovu fiksnih ili zastarjelih kalkulacija.
-
Proizvodnja u padu, troškovi rastu
Elektroprivreda BiH većinu svojih kapaciteta temelji na termoelektranama, koje su dugo godina činile okosnicu proizvodnje. Ikanović je istakao da je 2010. godine ostvaren obim proizvodnje od 7.180 gigavat-sati (GWh), što je tada omogućilo preduzeću da ima tzv. bilansne viškove energije. Ti viškovi su omogućavali da se cijene za domaćinstva održe stabilnim, pa čak i nižim u odnosu na prosječne tržišne uslove.
Međutim, posljednjih godina došlo je do značajnog pada proizvodnje. Prema njegovim riječima, 2019. godina bila je posljednja u kojoj je EPBiH imala pozitivne bilansne rezerve. Od tada su kapaciteti počeli da opadaju, dok su istovremeno potrebe tržišta i ukupna potrošnja nastavile da rastu.
Pad proizvodnje doveo je firmu u nepovoljnu poziciju — iz izvoznika električne energije, EPBiH je postala kupac koji mora uvoziti određene količine energije kako bi pokrio potrebe domaćeg tržišta u Federaciji BiH. Ova promjena pozicije na tržištu stvorila je dodatni finansijski pritisak na preduzeće.
-
Uporan rast potrošnje i novo tarifiranje
Ikanović je naglasio da se potrošnja električne energije u FBiH konstantno povećava. Prema njegovim riječima, godišnji rast potrošnje kreće se između tri i pet posto, što stvara dodatni pritisak na postojeće proizvodne kapacitete. U takvim okolnostima, održavanje niskih cijena postaje sve teže, pogotovo uzimajući u obzir i rast cijena na međunarodnim tržištima energije.
Na konferenciji je predstavljena nova struktura cijena koja će biti predložena FERK-u na potvrđivanje. Predloženo je povećanje cijena za domaćinstva u prosjeku za 11 posto, ali taj porast nije linearan — cijene će zavisiti od potrošnje i spadaće u jednu od tri tarifne kategorije: zelenu, plavu i crvenu.
Zelena tarifa obuhvata domaćinstva s nižom potrošnjom, plava se odnosi na srednji raspon potrošnje, dok crvena uključuje korisnike s visokom mjesečnom potrošnjom. Prema procjenama, za zelene račune povećanje iznosi oko 4,8 posto, za plave 6,3 posto, a za crvene 8,0 posto. Time se, kako su objasnili, želi uvesti princip pravednosti i efikasnosti — više trošiš, više plaćaš.
Ikanović je dodatno istakao da se najveći broj domaćinstava nalazi upravo u kategoriji “zelenih”, čime se pokušava ublažiti ukupni finansijski udar na građane s manjom potrošnjom.
-
Proces donošenja odluka unutar uprave
Generalni direktor EPBiH, Sanel Buljubašić, govorio je o načinu na koji se donose odluke unutar upravljačke strukture preduzeća. Kako je pojasnio, Elektroprivreda BiH ima šest izvršnih direktora, a sve ključne odluke, uključujući i ovu o prijedlogu nove cijene, donose se glasanjem.
Ova struktura odlučivanja, prema riječima Buljubašića, osigurava da se prijedlozi ne donose jednostrano te da postoji institucionalna odgovornost i konsenzus unutar uprave.
