Imate li bolove u stomaku, proljev, povraćanje i opštu slabost? U nastavku teksta pročitajte šta trebate uraditi ako imate ove simptome. Ljekari upozoravaju da bi uskoro moglo doći do naglog porasta oboljenja izazvanih virusima koji napadaju probavni trakt. Temperaturne promjene, posebno neobično toplo vrijeme za ovo doba godine, igraju značajnu ulogu u širenju infekcija. Doktori već sada bilježe povećan broj pacijenata s gastrointestinalnim simptomima.
-
Zašto toplo vrijeme pogoršava stanje?
Meteorolozi bilježe temperature i do 20 stepeni iznad uobičajenih vrijednosti, a ljekari upozoravaju da takve klimatske prilike pospješuju širenje virusa. Virusni gastroenteritis, poznat i kao “želučani virus”, izaziva upalu sluznice želuca i crijeva, što rezultira gubitkom tekućine i hranjivih tvari iz organizma. U debelom crijevu dolazi do povećane proizvodnje tekućine, čime se ometa normalna apsorpcija vode. Ishod toga je – proljev, koji u težim slučajevima može dovesti do ozbiljne dehidracije.
-
Najugroženiji: Djeca, stariji i hronični bolesnici
Ljekari Gradskog zavoda za javno zdravlje u Beogradu posebno upozoravaju na ranjive kategorije – djecu, starije osobe, osobe s oslabljenim imunitetom i hronične pacijente. Kod njih proljev i povraćanje mogu brzo dovesti do dehidracije koja zahtijeva bolničko liječenje i intravenoznu nadoknadu tekućine. Doktorica opće prakse, dr. Biserka Obradović, naglašava da se trenutno simptomi javljaju sporadično, ali kako temperature nastave rasti, očekuje se pravi val trbušnih infekcija.
-
Virus napada dvostruko: Disajni i probavni sistem
Virus koji uzrokuje ove probleme najčešće je adenovirus, koji može istovremeno napadati disajni i probavni sistem. Uobičajeni simptomi uključuju kihanje, povišenu temperaturu do 38 stepeni, kao i mučninu, povraćanje, bolove u stomaku, slabost i proljev. U nekim slučajevima prisutni su i nadutost, grčevi, gubitak apetita i opšta iscrpljenost. Ako simptomi traju više od četiri dana ili ako povraćanje ne prestaje, savjetuje se hitno javljanje ljekaru.
-
Kako se zaštititi i kako se ponašati kod simptoma?
Nakon infekcije, pravilna ishrana i hidratacija ključni su za oporavak. Dr. Obradović savjetuje da se voda pije polako i u malim količinama – idealno po jedna kašičica svakih 10 do 15 minuta. Mliječni proizvodi se trebaju izbjegavati, jer mogu pogoršati stanje. Umjesto toga preporučuje se lagana hrana poput kuhanog krompira, riže, banana i prepečenog hljeba. Masna i začinjena jela dodatno opterećuju sistem za varenje i treba ih izbjegavati dok simptomi traju.
-
Vrtići kao izvor infekcija
Prema riječima dr. Obradović, virusi se najlakše šire među djecom u kolektivima poput vrtića, a zatim se prenose u porodicu. Gotovo svi roditelji koji joj dolaze s gastrointestinalnim simptomima zarazu su dobili od svoje djece. Zbog toga se savjetuje da osobe koje imaju simptome ne idu na posao, u školu, ili druga javna mjesta, kako bi se smanjio rizik širenja infekcije. Nošenje zaštitnih maski i redovno pranje ruku i dalje su efikasne preventivne mjere.
-
Jačanje imuniteta – prva linija odbrane
Jedan od najboljih načina da se zaštitimo od trbušnih viroza jeste jačanje imuniteta. Doktorica ističe da mnogim ljudima nedostaje vitamin B kompleksa, dok su vitamin C, cink i svakodnevna fizička aktivnost ključni za otpornost organizma. Uz to, preporučuje se izbjegavanje cigareta, energetskih pića, i ograničenje unosa kafe na maksimalno tri šolje dnevno. Svježe voće i povrće bi trebalo biti sastavni dio svakodnevne ishrane.
-
Kada potražiti hitnu pomoć?
Iako većina slučajeva prolazi bez ozbiljnijih komplikacija, postoje situacije koje zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju. To uključuje pojavu krvi u stolici, dugotrajno povraćanje, visoku temperaturu koja traje danima bez poboljšanja, kao i izražene znakove dehidracije: suha usta, smanjeno mokrenje, vrtoglavicu ili nemogućnost zadržavanja hrane i tekućine duže od 24 sata. U tim slučajevima, potrebno je odmah potražiti pomoć stručnjaka.
