Kako bi izbjegli višak masnoće koji se nakuplja na stomaku nisu bitne samo vježbe već i ishrana. Hrana je jedna od ključnih uloga ako ne želimo da nam se masnoća nakuplja. Pogotovo ako u ishrani dominiraju rafinirani proizvodi poput bijelog hljeba. Ova naizgled bezazlena namirnica, koju mnogi svakodnevno jedu bez razmišljanja, ima ozbiljan uticaj na širinu struka.
-
Šta istraživanja kažu o bijelom hljebu i salu na stomaku?
Istraživanja već godinama ukazuju na direktnu vezu između konzumacije bijelog hljeba i povećanja masnih naslaga u predjelu stomaka. Jedna značajna studija koju su proveli istraživači sa Univerziteta Tufts obuhvatila je 459 osoba srednjih godina i pratila njihove prehrambene navike kroz dvije godine. Učesnici su podijeljeni u šest grupa prema načinu prehrane, a rezultati su bili zanimljivi.
Ljudi koji su se hranili tradicionalno — puno mesa i krompira — dobili su najviše na težini, ali je ta težina bila ravnomjerno raspoređena po tijelu. S druge strane, oni koji su konzumirali najviše bijelog hljeba i drugih visoko prerađenih ugljikohidrata, dobili su više masnoće specifično u predjelu stomaka.
Još jedno istraživanje objavljeno u British Journal of Nutrition potvrdilo je sličnu vezu. U njemu se navodi da smanjenje unosa bijelog hljeba i prelazak na ishranu nalik mediteranskoj može pomoći u kontroli težine i smanjenju abdominalne masnoće tokom vremena.
-
Bijeli hljeb i glikemijski indeks: Kombinacija koja ne pomaže
Bijeli hljeb je prehrambeni proizvod sa visokim glikemijskim indeksom (GI), što znači da brzo podiže nivo šećera u krvi. Hrana s visokim GI-jem izaziva kratkotrajan osjećaj sitosti, što vodi do brže gladi i češćeg prejedanja. Kada jedete obrok koji se sastoji uglavnom od bijelog hljeba, velika je vjerovatnoća da ćete ubrzo opet biti gladni — i tako ući u začarani krug unosa viška kalorija.
Za razliku od toga, hrana s niskim GI-jem — poput integralnih žitarica, mahunarki i povrća — sporije se razgrađuje i duže vas drži sitima. Na taj način pomaže u regulaciji apetita i smanjenju ukupnog unosa kalorija tokom dana.
-
Inzulinski odgovor i skladištenje masnoće
Još jedan razlog zašto bijeli hljeb može biti problematičan leži u njegovom uticaju na hormone, posebno inzulin. Kada konzumirate jednostavne ugljikohidrate, poput onih u bijelom hljebu, tijelo reaguje oslobađanjem veće količine inzulina. Ovaj hormon omogućava da se glukoza iz krvi prebaci u ćelije gdje se koristi za energiju ili skladišti kao mast.
Kada se inzulin često i u velikim količinama luči, što se dešava kod stalne konzumacije rafiniranih ugljikohidrata, organizam češće skladišti višak energije u obliku masnoća, posebno u stomaku. Dugoročno, ovo može dovesti do inzulinske rezistencije i povećati rizik od metaboličkog sindroma i dijabetesa tipa 2.
-
Zamjene koje imaju više smisla
Ako niste spremni potpuno izbaciti hljeb iz ishrane, postoje bolje opcije. Integralni hljeb, koji je bogat vlaknima, ima niži glikemijski indeks i pruža duži osjećaj sitosti. Studije pokazuju da osobe koje umjesto bijelog jedu integralni hljeb imaju manji obim struka i manje abdominalne masnoće.
Vlakna usporavaju apsorpciju šećera i smanjuju potrebu za prejedanjem. Osim toga, integralne žitarice obiluju vitaminima i mineralima koji pomažu tijelu da bolje funkcioniše, za razliku od bijelog hljeba koji je često osiromašen hranljivim sastojcima zbog industrijske obrade.
-
Navike koje čine razliku
Masnoća na stomaku ne dolazi samo od jedne namirnice, ali redovno konzumiranje bijelog hljeba sigurno je faktor koji doprinosi problemu. Male, ali dosljedne promjene u načinu ishrane — poput prelaska na integralni hljeb, izbacivanja prerađenih ugljikohidrata i ubacivanja više povrća i proteina — mogu napraviti veliku razliku.
Ne radi se samo o estetici. Masnoće u području stomaka povezane su s povećanim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa i raznih upalnih stanja. Zato ima smisla obratiti pažnju na ono što stavljate na tanjir.
