Svi kada mjerimo temperaturu nekako očekujemo da je 37° normalno. Međutim, nauka se mijenja i stalno napreduje pa stoga treba neke stvari preispitati. Danas vam otkrivamo više o tome.
- Više od 150 godina tjelesna temperatura do 37 stupnjeva Celzijusa smatra se normalnom vrijednošću, što je utvrdio njemački liječnik Karl Wunderlich koji je svoja otkrića temeljio na podacima prikupljenim od 25.000 pojedinaca u 19. stoljeću.
Wunderlich je ustanovio 37 stupnjeva kao aritmetičku sredinu i definirao povišenu temperaturu kao nešto iznad 38 stupnjeva. Iako je ovaj standard ostao na snazi do danas, nedavna istraživanja pokazuju da ove informacije možda više nisu relevantne. Studija provedena od 2008. do 2017., koja je ispitivala podatke o tjelesnoj temperaturi više od 126.000 pojedinaca, otkrila je prosječnu tjelesnu temperaturu od 36,6 stupnjeva.
Ovo odstupanje od prethodno prihvaćenih 37 stupnjeva sugerira da se prosječna temperatura ljudskog tijela možda smanjila u proteklih 150 godina, što je dovelo do ispitivanja potencijalnih implikacija za dijagnozu i liječenje bolesti. Varijacije u mjerenju tjelesne temperature mogu proizaći iz nekoliko čimbenika:
- Doktor Wunderlich je koristio termometre koji su se stavljali ispod pazuha, dok suvremena medicinska praksa koristi različite uređaje i tehnologije, uključujući digitalne i infracrvene toplomjere, koji mogu dati različite rezultate.
Osim toga, temperatura se može mjeriti na više mjesta na tijelu. Varijacije u očitanjima temperature mogu proizaći iz metode mjerenja (kao što je oralno, aksilarno ili rektalno), kao i nekoliko vanjskih čimbenika. Orijentacija termometra, uvjeti okoline, doba dana, pa čak i nedavni unos hrane ili pića mogu značajno utjecati na zabilježenu temperaturu. Dodatno, na preciznost mjerenja može utjecati kvaliteta i kalibracija korištenog termometra.
Neki stručnjaci smatraju da poboljšanja životnih uvjeta i zdravstvene zaštite mogu pridonijeti smanjenju prosječne tjelesne temperature. Na primjer, napredak u liječenju infekcija, poboljšana njega zuba i uvođenje lijekova poput statina i nesteroidnih protuupalnih lijekova doveli su do smanjenja manjih infekcija, što zauzvrat može sniziti prosječnu tjelesnu temperaturu.
Dok je 37 stupnjeva Celzija služilo kao standard za tjelesnu temperaturu gotovo 150 godina, nedavne studije sugeriraju da bi 36,6 stupnjeva Celzija sada mogao predstavljati novi prosjek. Znanstvenici se slažu da 37 stupnjeva više nije univerzalno primjenjivo mjerilo, naglašavajući nužnost uzimanja u obzir različitih čimbenika koji utječu na očitavanje temperature i evoluciju ljudskog zdravlja tijekom posljednjih desetljeća.
BONUS TEKST
Brojni pojedinci aktiviraju svoje sustave grijanja i održavaju ih dulje vrijeme, bojeći se podnošenja niskih temperatura u svojim domovima.
Unatoč tome, ako ga aktivirate prije no što se smjestite ispod pokrivača i ne želite ustati iz kreveta da biste ga isključili, možda nenamjerno uzrokujete više štete nego koristi. Prema članku LadBiblea, medicinski stručnjaci izdali su zdravstvene savjete u vezi s praksom spavanja s uključenim grijanjem.
Studija koju je proveo Slumberdown otkrila je da do 29 posto pojedinaca u Velikoj Britaniji spava s uključenim grijanjem tijekom noći, što može dovesti do značajnih štetnih učinaka na zdravlje. Za početak, na spavanje utječe temperatura. Prema procjenama “Zaklade za spavanje”, optimalni temperaturni raspon za postizanje mirnog sna je između 15,6 i 20°C, iako se to može razlikovati među pojedincima.
- Međutim, ako se tijelo pregrije tijekom spavanja, to može rezultirati buđenjem obliven znojem. Nadalje, ako imate začepljenost, održavanje topline neće pomoći u ublažavanju problema sa sinusima.
Studija koju je proveo Medicinski fakultet u Varšavi pokazala je da specifične tehnike grijanja koje se koriste u zatvorenim prostorima značajno doprinose riziku od razvoja alergijskog rinitisa i astme. Toplina koja cirkulira prostorijom može dovesti do suhoće nosa i grla, čime se smanjuju zaštitni mehanizmi.
Stoga je preporučljivo isključiti grijanje, osobito ako osjetite početak prehlade. Nadalje, radijator koji neprekidno radi u vašem okruženju za spavanje može dovesti do isušivanja kože. Dr. Hiba Injibar iz klinike Dermasurge navodi: Isključivanje grijanja tijekom noći služi kao učinkovita metoda za ublažavanje suhe kože, posebno za osobe s kožnim bolestima poput ekcema ili drugih upalnih problema, a pridonosi i uštedi troškova.
