Naše najveće bogatstvo je naše zdravlje ali nažalost u većini slučajeva ga uzimamo zdravo za gotovo i tek kada se razbolimo počnemo da razmišljamo o njemu. Poslušajte savjete stručnjaka.
Pojedinci obično traže liječničku pomoć tek kada se razbole. U tom trenutku već može biti prekasno za učinkovitu intervenciju. Zabrinjavajuće je da je sve veći trend pacijenata mlađih od 30 godina koji imaju zdravstvenih problema. Srce ne prašta zanemarivanje: sve više mladih doživljava infarkt i moždani udar, a kardiovaskularne bolesti odnose živote svakog drugog Srbina. Hipertenzija, infarkt miokarda i cerebrovaskularni inzult – tri podmukle prijetnje koje se više ne razlikuju na temelju dobi ili načina života.
- Ova stanja sve češće pogađaju ljude u dvadesetima. Ovu zabrinjavajuću informaciju donosi profesorica dr. Nebojša Tasić, predsjednik Svjetskog udruženja za vaskularno zdravlje (ISVH), koji upozorava: „Srce vam neće oprostiti nepažnju! Posljednje statistike pokazuju da gotovo dvije trećine stanovništva Srbije boluje od neke kardiovaskularne bolesti, a bolesti srca i krvnih žila predstavljaju jedan od dva smrtna slučaja. Ljudi obično traže liječničku pomoć tek kada im nije dobro. Tada je često već prekasno, napominje dr. Tasić. Sve češće susrećemo pacijente koji još nisu navršili 30 godina, što je prije bilo nezamislivo.
Početni pokazatelji, uključujući tahikardiju i povišeni krvni tlak, mogu se manifestirati već u dobi od 20 godina, a zanemarivanje ovih znakova može dovesti do strašnih ishoda poput srčanog, moždanog udara, pa čak i smrti. Primarni čimbenici su dobro poznati: stres, pretilost, pušenje, sjedilački način života, konzumacija alkohola, neadekvatna prehrana i neredoviti liječnički pregledi. Prevladavajući srpski mentalitet “ajme, neće to meni” nosi značajne troškove.
Razorna kombinacija ateroskleroze, suženja krvnih žila i visokog krvnog tlaka može tinjati godinama prije nego što kulminira iznenadnom krizom. Svake godine srčane bolesti odnesu živote 17 milijuna ljudi u svijetu, a čak 82% tih smrti događa se u umjereno razvijenim zemljama, poput Srbije. Prevencija je ključni faktor u očuvanju zdravlja. Nutritivna prehrana, dosljedan režim tjelovježbe, gubitak tjelesne težine i redoviti liječnički pregledi mogu značajno produljiti životni vijek. U 80 posto slučajeva pravodobna intervencija može spriječiti smrt, istaknuo je prof. dr Tasić.
U Beogradu je počeo Četvrti međunarodni kongres o hipertenziji, infarktu i moždanom udaru u organizaciji HISPA centra, ISVH i Instituta “Dedinje”. Na ovom mjestu susreli su se ugledni stručnjaci iz cijelog svijeta s ciljem otkrivanja inovativnih strategija za očuvanje zdravlja srca. Što dovodi do naše smrti: Genetika Pića koja sadrže alkohol i duhanske proizvode. Pretilost Kronični stres, uz konzumaciju masti i šećera, predstavlja značajne rizike; ali su preventivni pregledi i redovita tjelesna aktivnost važne mjere naše zaštite.
Alarmantna statistika o zdravlju srca otkriva da u Srbiji srce prestane kucati svakih 15 minuta. Svake godine otprilike 500.000 ljudi doživi srčani ili moždani udar. Štoviše, kardiovaskularni problemi se sve češće manifestiraju kod osoba starijih od 30 godina. Skoro polovina stanovništva u Srbiji pati od visokog krvnog pritiska. Naš stil života karakteriziraju žurba, loši izbori i opasne navike. Ipak, moguće je očuvati zdravlje srca ako na vrijeme poduzmemo mjere za njegovo usporavanje.
Bonus tekst:
Češnjak, poznat po svom snažnom okusu i osebujnoj aromi, jedna je od najstarijih ljekovitih biljaka i kroz povijest je imao istaknuto mjesto u svjetskoj kulturi i praksi prirodnog liječenja. S nasljeđem koje se proteže preko pet tisućljeća, češnjak potječe iz središnje Azije prije nego što se proširio u razne dijelove svijeta. Bogata hranjivim tvarima jača imunitet i pruža brojne zdravstvene dobrobiti. Primarni aktivni spoj u češnjaku je alicin, poznat po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim učincima.
U staroegipatskoj kulturi češnjak se smatrao svetom biljkom, cijenjenom zbog svojih svojstava. Davali su ga robovima kako bi povećali njihovu snagu i izdržljivost, a pronađen je i u grobnicama faraona. U staroj Grčkoj i Rimu sportaši su prije natjecanja konzumirali češnjak, dok su ga vojnici konzumirali prije bitaka kako bi povećali izdržljivost, snagu i otpornost na bolesti. Do 6. stoljeća češnjak je stigao u Indiju i Kinu, gdje je stekao priznanje zbog svojih ljekovitih svojstava.
Zbog svojih kulinarskih i ljekovitih svojstava, češnjak je neizostavan sastojak svakog domaćinstva i svakog obroka, a služi kao neizostavan začin gotovo svim jelima. Trenutno ga mnogi pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Preporuča se dosljedna konzumacija u sirovom obliku, a neugodnog zadaha možete se riješiti sokom od limuna, jabuke, mente, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili kombinacijom s maslinovim uljem.
