Jedna od jako popularnih formi izražavanja na društvenim mrežama je ispovijest jer putem nje korisnici mogu neka svoja iskustva i doživljaje podijelti sa drugima pa čak i zatražiti savjet.
DODATNI TEKST
Snovi su univerzalni aspekt ljudskog iskustva koji dijele svi pojedinci. Dok se neki ljudi vrlo jasno sjećaju svojih snova, drugi smatraju da im oni nestaju iz sjećanja nakon buđenja. Unatoč tome što trećinu života posvećujemo spavanju, proces sanjanja ostaje jedna od najzagonetnijih aktivnosti ljudskog uma. Iskustva koja se događaju dok tonemo u san često su prožeta dubokom simbolikom, dubokim emocijama i izvanrednim slikama, što nas navodi na tvrdnju da se mozak tijekom tog vremena pretvara u umjetnika.
Značajna činjenica koja će vjerojatno mnoge iznenaditi jest da sanjanje nije samo pasivna pojava; nego predstavlja sofisticirani neurološki proces koji uključuje različite regije mozga. Snovi mogu poslužiti kao ogledalo podsvijesti, obuhvaćajući svakodnevne brige, želje, pa čak i neizrečene odgovore na pitanja koja nismo svjesno postavili.
1. Pojam snova u starim civilizacijama Od osvita čovječanstva, tumačenje snova bilo je zanimanje pojedinaca. Snovi se nisu smatrali samo nusproizvodom uma, već prije sredstvom komunikacije s božanskim, služeći kao predznaci sudbine ili kao duhovni vodiči.
Ispod su različiti načini na koje različite kulture percipiraju i tumače snove: U starom Egiptu snovi su se smatrali božanskom komunikacijom od bogova. Kako bi razabrali značenje tih snova i prenijeli njihova tumačenja vladarima ili stanovništvu, postojali su specijalizirani svećenici poznati kao “tumači snova”. Izvještaji sanjača pažljivo su bilježeni na papirusima, a takvi su snovi često igrali ulogu u oblikovanju političkih odluka. Stara Grčka: Grci su vjerovali da snovi potječu iz božanskog carstva bogova. Hramovi iscjeljivanja, zvani Asklepijevi hramovi, uključili su snove u svoje terapeutske prakse.
Pojedinci bi se odmarali u posvećenim odajama, a potom svoje snove dijelili sa svećenicima, koji bi im davali tumačenja. Mezopotamija i Babilon: Glinene pločice korištene su za dokumentiranje snova, a brojni vladari konzultirali su se s tumačima snova prije donošenja važnih odluka. Indijska i kineska tradicija: Snovi se često smatraju manifestacijama karme i duhovnog stanja pojedinca. U određenim slučajevima doživljene su kao poruke iz prošlih života. Ove povijesne aluzije potvrđuju da se snovi nikada nisu doživljavali kao puke slučajnosti; nego su se smatrali duboko smislenim i inherentno povezanim s identitetom pojedinca.
- 2. Znanstvena analiza – Spavanje kao neurološki fenomen Tek u 20. stoljeću, uz napredak psihologije i neurologije, započela su značajna istraživanja fenomena sanjanja. Dvije istaknute ličnosti na polju psihoanalize, Sigmund Freud i Carl Gustav Jung, ponudili su različita tumačenja snova: Freud je tvrdio da snovi služe kao manifestacija potisnutih želja. Tvrdio je da pomoću simbola i slika snovi artikuliraju ono za čim nesvjesno čeznemo, ali ne možemo priznati u našem budnom stanju. Nasuprot tome, Jung je tvrdio da snovi služe održavanju psihološke ravnoteže. Njegov koncept kolektivnog nesvjesnog predlaže da su mnogi simboli koji se nalaze u snovima izvedeni iz arhetipova koji su univerzalno podijeljeni među svim pojedincima. U suvremenom znanstvenom diskursu snovi se promatraju kroz objektiv aktivnosti koje se odvijaju tijekom REM faze sna, vremena kada moždana aktivnost nalikuje budnom stanju, dok tijelo ostaje u stanju paralize. Većina snova se manifestira u ovoj fazi.
3. Koje funkcije naš mozak obavlja tijekom sna? Dok je u stanju sna, mozak: Stimulira limbički sustav, koji upravlja emocionalnim reakcijama, dok istovremeno smanjuje funkcioniranje prefrontalnog korteksa, područja povezanog s razmišljanjem i planiranjem. Ova međuigra isprepliće slike, sjećanja i simbole u kohezivnu cjelinu koja se često čini nadrealnom. Posljedično, snovi se često mogu manifestirati kao neobični, nelogični ili simbolični jer um nastoji pomiriti različite elemente kako bi se snašao kroz dnevna iskustva i emocionalni nemir.
4. Je li slučaj da svi pojedinci doživljavaju snove? Nadalje, što objašnjava nesposobnost određenih pojedinaca da se prisjete svojih snova? Prevladavajuća zabluda je uvjerenje da određeni pojedinci “ne sanjaju”. Istina je da svaka osoba doživi snove; Međutim, ne zadržavaju svi sjećanje na svoje snove. Elementi koji utječu na pamćenje snova uključuju: Faza sna tijekom koje se osoba budi, uz čimbenike kao što su stres i umor, konzumacija alkohola, droga ili stimulansa te nedovoljno sna, igra značajnu ulogu. Istraživanja pokazuju da ljudi koji se često bude tijekom noći ili odmah nakon REM faze spavanja imaju tendenciju boljeg prisjećanja snova.
5. Fascinantne spoznaje o snovima Ispod je nekoliko manje poznatih uvida koji dodatno naglašavaju intrigantne kvalitete snova: Procjenjuje se da u samo deset minuta ljudi zaborave 90% svojih snova. Naime, slijepe osobe također doživljavaju snove, koristeći svoja druga osjetila tijekom tih noćnih vizija. Lucidno sanjanje, koje karakterizira sanjačeva svijest o svom stanju sanjanja, može se njegovati i terapeutski primijeniti. Snovi često imaju emocionalnu težinu, uglavnom se manifestiraju kroz osjećaje tjeskobe i tuge. Štoviše, pojedinci često u svojim snovima susreću lica koja su već vidjeli, čak i ako ih svjesno ne prepoznaju.
Sanjarenje nadilazi puku biološku funkciju; Služi kao psihološki mehanizam kroz koji um obrađuje stvarnost, emocije i sjećanja. Iako razaznavanje jasnog značenja snova može biti izazovno, oni ipak pružaju duboki uvid u naše unutarnje psihičko stanje. Kroz povijest, od drevnih svećenika do modernih neuropsihologa, pojavila se dosljedna istina: snovi nas povezuju sa stvarnošću koja je veća, dublja i često neshvatljiva. U carstvu snova prestaju vrijediti načela fizike, logike i vremena.
Imaju sposobnost izazvati strah, potaknuti kreativnost ili izazvati izazov uznemirujuće, ali uvijek izazivaju odgovor ostavljajući nas sve samo ne ravnodušnima. Iako možda nikada nećemo u potpunosti razumjeti razloge koji stoje iza naših snova, upravo u ovoj misteriji leži njihov pravi značaj—služi kao podsjetnik da su dubine naših umova mnogo bogatije nego što često shvaćamo.
