Sutra je veliki pravoslavni i romski praznik, Đurđevdan koji slave mnogi u regiji. Porodice će se okupiti za zajedničkom trpezom a uztot je potrebno ispoštovati i neke stare običaje.
Đurđevdan, koji se slavi 6. svibnja, zauzima značajno mjesto u našem narodu. Smatra se jednim od najvažnijih dana u godini, simbolizira trenutak kada se sudbina može promijeniti, otvarajući prilike za nove početke, zdravlje, blagostanje i ljubav. Vjeruje se da ovaj dan posjeduje moćnu energiju, prožet duhovnošću i magičnim postupcima koje su naši preci marljivo čuvali i prenosili kroz stoljeća. Posebno je značajna tradicija izrade vjenčića od cvijeća đurđice, koji se obično kombiniraju s čičkom.
- Ti se vijenci stavljaju iznad raznih ulaza, vrata, vrata i štala, gdje se ostavljaju tijekom cijele godine kako bi služili kao zaštita od nesreće i bolesti. Simbolizirajući obnovu života i početak proljeća, izrada ovih vijenaca često se odvija u večernjim satima, često u tihom krugu obasjanom mjesečinom. Dodatna značajna tradicija je Jurjevo, tijekom kojeg se pojedinci okupljaju u prirodnom okruženju, često sudjelujući u pjesmi, plesu i zajedničkim objedima.
Mladi sudionici posebno se kite vrbovim grančicama za povećanje snage i gipkosti, melemom za zdravlje, koprivom za sprječavanje bolesti i selenom za ugodan miris za dušu. Ovo jutarnje slavlje, zajedno sa živopisnim cvjetanjem prirode, služi kao dirljiv podsjetnik na intimnu povezanost čovječanstva sa zemljom i njezinim elementarnim silama. Đurđevdanska voda ima značajnu vrijednost. Vjeruje se da kupanje u ovoj vodi prije izlaska sunca na Jurjevo osigurava zdravlje tijekom cijele godine.
Priprema se obavlja u večernjim satima, tako što se razno ljekovito bilje potopi u vodu, koja se zatim stavi vani da skuplja rosu koja se smatra prirodnim eliksirom života. Sljedeće jutro očekuje se da se svi ukućani očiste ovom vodom, afirmirajući ideju da dobro pobjeđuje zlo. Đurđevdan je bio prigoda da se mlade žene upuste u obrede usmjerene na privlačenje ljubavi. Skupljaju biljke poput ambrozije i rogoza na raznim mjestima, vjerujući da će ih tim radnjama učiniti neodoljivima i zainteresirati željenog udvarača. Ova praksa je ukorijenjena u vjerovanju da Jurjevo služi za otvaranje srca i dobrodošlicu ljubavi u život.
Različak je među biljkama kojima se pripisuju čudotvorna svojstva. Vjeruje se da biljka ubrana posebno u petak obećava materijalno blagostanje. Tradicionalno se vjerovalo da će se ostavljanjem komadića kruha u blizini žetve kukuruza sačuvati energija velikodušnosti i osigurati kontinuirani tok sreće. Povijesno gledano, pijetao se nosio oko vrata ovce; Međutim, sada se obično stavlja pod tipkovnice, u knjige ili u dnevnike – simbolično smješten u blizini svih predmeta koji pomažu u potrazi za bogatstvom.
Također se vjerovalo da će osoba koja u ponoć zapali vatru u polju kukuruza i svjedoči bljesku svjetlosti na nebu uskoro doživjeti blagoslov velikog bogatstva. Ova tradicija njeguje koncepte čiste namjere, strpljenja i vjere u znakove prirode. Osim toga, Đurđevdan se smatra pogodnim trenutkom za rastjerivanje uroka i negativnih energija. Poznati obred je umivanje vodom u kojoj je prethodno bilo crveno uskršnje jaje, okruženo gavezom, nevenom i pijetlovim češljem. Ova voda, ostavljena preko noći da skupi rosu, koristi se ujutro za čišćenje svih ukućana, s namjerom otklanjanja zlih sila i negativnih utjecaja.
Na dan svetog Jurja, ubrane biljke, posebno svježi oman, unose se u kuću i ostavljaju da se osuše, što omogućuje njihovu kasniju upotrebu u ritualima usmjerenim na ljubav i zaštitu. Vjeruje se da magična svojstva ima i bosiljak koji je uoči blagdana bio izložen rosi. Ovaj poseban bosiljak čuva se tijekom cijele godine jer se vjeruje da potiče mir, pročišćava okoliš i privlači blagostanje. Iako je svetkovina Jurjeva duboko ukorijenjena u narodnoj tradiciji, ona i dalje cvjeta i odjekuje kao poveznica drevnih vjerovanja i suvremenih duhovnih zahtjeva. Služi kao dan kada čovječanstvo i priroda međusobno djeluju u harmoniji, izražavajući teme obnove, nade i prosvjetljenja.
