Emisije posvećene zdravlju postale su popularne na televiziji, nudeći gledaocima stručne savjete od medicinskih stručnjaka. Jedna od takvih emisija donijela je važne informacije o zdravlju bubrega, a gostujući doktor Jović iznio je zabrinjavajuće činjenice o ovom problemu. Danas otkrivamo više o tome.
- Prema podacima stručnjaka, oko 700.000 ljudi u Srbiji pati od problema s bubrezima, ali pristup potrebnim terapijama i lijekovima ostaje ograničen samo na one koji si ih mogu priuštiti.
Ovo je bilo jedno od glavnih tema panela pod nazivom “Život s kardio-renalnim sindromom 2025”, održanog u Beogradu. Doktorica Mirjana Laušević, nefrologinja Kliničkog centra Srbije i predsjednica Udruženja nefrologa Srbije, naglasila je da kronična bubrežna bolest pogađa svaku desetu osobu u svijetu, a svaka treća osoba suočena je s povećanim rizikom, posebno ako ima dijabetes ili kardiovaskularne probleme.
Kronična bubrežna bolest često ostaje neotkrivena jer simptomi dugo izostaju, što čini rano prepoznavanje ključnim, posebno kod bolesnika s dijabetesom i hipertenzijom. Pacijenti često traže pomoć tek kada im je potrebna dijaliza, što ukazuje na napredni stadij bolesti i povećava rizike te produljuje boravak u bolnici.
- Udruženje nefrologa radi na poboljšanju situacije kroz programe probira u suradnji s Ministarstvom zdravstva. U posljednjim godinama omogućeno je mjerenje razine kreatinina u krvi kako bi se utvrdila kronična bubrežna bolest prije pojave simptoma.
Međutim, Ivana Jović, predsjednica Udruge Donacija je heroj, upozorava da mnogi pacijenti još uvijek teško dolaze do potrebnih lijekova, čak i uz suglasnost liječničkih povjerenstava. Ona ističe da trenutno nema dovoljno sredstava za ove terapije, što znači da će samo oni koji imaju financijske mogućnosti moći pristupiti liječenju.
Jović također naglašava da bi učinkovit zakon o transplantaciji mogao unaprijediti cijeli sustav i omogućiti pomoć većem broju pacijenata. Doktor Arsen Ristić, kardiolog Klinike za kardiologiju UKCS-a, objasnio je povezanost srčanih i bubrežnih poremećaja. Zatajenje srca može pogoršati rad bubrega, dok problemi s bubrezima mogu utjecati na zdravlje srca.
Moderne terapije omogućuju istovremeno liječenje oba stanja, što olakšava simptome poput oteklina, nedostatka zraka i umora u roku od nekoliko tjedana. Bojana Marković, predsjednica udruge “Plavi krug”, koja zastupa oboljele od šećerne bolesti, istaknula je važnost praćenja razine šećera u krvi kao ključnu metodu prevencije komplikacija, poput bubrežne bolesti.
- Regulirana kontrola bubrega, uključujući analize krvi i urina svaka tri do šest mjeseci, zajedno s pravilnom ishranom i fizičkom aktivnošću, ključna je za održavanje zdravlja bubrega.
BONUS TEKST
Češnjak, poznat po svojem jakom okusu i mirisu, smatra se jednom od najstarijih ljekovitih biljaka s bogatom poviješću koja seže unatrag pet tisućljeća. Podrijetlom iz središnje Azije, češnjak je postao dio različitih kultura i tradicionalnih metoda liječenja diljem svijeta.
Glavni aktivni spoj u češnjaku, alicin, poznat je po antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim svojstvima. U staroegipatskom društvu smatran je svetom biljkom i davali su ga robovima kako bi im povećali snagu i izdržljivost. Također je pronađen u grobnicama faraona.
U staroj Grčkoj i Rimu, sportaši su uzimali češnjak prije natjecanja, dok su ga vojnici koristili prije bitaka za jačanje izdržljivosti i imuniteta protiv bolesti. Do šestog stoljeća češnjak je stigao u Indiju i Kinu, gdje je stekao priznanje zbog svojih ljekovitih svojstava. Danas se smatra prirodnim antibiotikom koji pomaže u borbi protiv raznih bolesti i preporučuje se redovito konzumiranje u sirovom obliku.
- Loš zadah uzrokovan češnjakom može se ublažiti sokovima od limuna, jabuke ili metvice, mlijekom, žvakanjem kave ili kombiniranjem s maslinovim uljem. Osim u medicinske svrhe, češnjak je neizostavan kulinarski sastojak koji poboljšava okus gotovo svakog jela.
