Sedam znakova da imate manjak magnezijuma u organizmu. O kojim znakovima je riječ pročitajte u nastavku teksta. Vitamini i minerali nisu samo „dodaci ishrani“ – oni su gorivo bez kojeg naše tijelo ne bi moglo normalno da funkcioniše. Svaka ćelija, svaki mišić i svaki nerv oslanja se na ravnotežu ovih mikronutrijenata. Među njima, magnezijum ima posebno važnu ulogu. Ovaj mineral učestvuje u stotinama biohemijskih procesa – od stvaranja energije i pravilnog rada mišića do regulacije šećera u krvi i krvnog pritiska.
Ipak, mnogi ljudi ni ne znaju da im nedostaje magnezijum, sve dok se ne pojave određeni simptomi. Hronični stres, loša ishrana, prekomjeran unos kofeina ili alkohola, kao i pojedini lijekovi, mogu da smanje njegov nivo u organizmu. Nedostatak magnezijuma ne mora odmah biti ozbiljan problem, ali ako traje duže, može izazvati čitav niz neprijatnih i ponekad ozbiljnih tegoba.
U nastavku su najčešći znaci koji upozoravaju da vašem tijelu možda fali magnezijum.
1. Grčevi i trzaji mišića
Jedan od najpoznatijih simptoma manjka magnezijuma su grčevi, nevoljni trzaji ili napetost mišića. Ove pojave su rezultat pojačanog ulaska kalcijuma u nervne ćelije, što previše stimuliše mišićna vlakna. U blažim slučajevima javlja se povremeno podrhtavanje kapka ili listova, dok u težim može doći do jakih grčeva ili čak konvulzija.
Iako nedostatak magnezijuma može biti glavni uzrok, treba imati na umu da stres, dehidracija, fizički napor ili previše kofeina takođe mogu izazvati slične simptome.
2. Promjene u mentalnom stanju
Magnezijum direktno utiče na rad nervnog sistema, pa njegov manjak može uticati na raspoloženje i mentalnu stabilnost. Osobe s niskim nivoom magnezijuma često prijavljuju osjećaj apatije, nervoze ili tjeskobe. Hronični nedostatak može povećati rizik od depresije i poremećaja sna, jer magnezijum pomaže u regulaciji hormona stresa i neurotransmitera koji smiruju nervni sistem.
Ako ste primijetili da ste sve češće napeti, razdražljivi ili vam nedostaje energije i motivacije, možda vaš mozak jednostavno ne dobija dovoljno magnezijuma.
3. Slabe i lomljive kosti
Osteoporoza se obično povezuje s manjkom kalcijuma, ali magnezijum ima jednako važnu ulogu u očuvanju gustine kostiju. On utiče na to kako tijelo apsorbuje i koristi kalcijum i vitamin D. Kada ga nema dovoljno, kosti postaju krhkije i podložnije lomovima.
Zanimljivo je da ljudi koji dugoročno unose manje magnezijuma – bilo zbog loše ishrane ili probavnih problema – često imaju slabiji skelet i veći rizik od preloma u starijoj dobi.
4. Umor i slabost mišića
Hronični umor ne mora uvijek biti posljedica manjka sna. Nizak nivo magnezijuma može da poremeti stvaranje energije u ćelijama i utiče na normalno funkcionisanje mišića. Osjećaj iscrpljenosti, slabosti u rukama ili nogama, kao i smanjena izdržljivost, mogu biti pokazatelji da vašem tijelu fali ovaj mineral.
Magnezijum je neophodan i za održavanje ravnoteže elektrolita, posebno kalijuma, pa njegov nedostatak može dodatno pojačati osjećaj slabosti.
5. Povišen krvni pritisak
Istraživanja pokazuju da magnezijum ima važnu ulogu u opuštanju krvnih sudova. Kada ga nema dovoljno, arterije se mogu stisnuti, što dovodi do povećanja pritiska. U eksperimentima na životinjama, manjak magnezijuma redovno je uzrokovao rast krvnog pritiska, a i kod ljudi se sumnja da ovaj nedostatak doprinosi razvoju hipertenzije.
Iako sam magnezijum nije lijek za visok pritisak, njegovo adekvatno unošenje može pomoći u prevenciji i podršci zdravlju srca i krvnih sudova.
6. Problemi s disanjem i astma
Kod osoba koje pate od astme često se uočava niži nivo magnezijuma u krvi. On pomaže da se mišići bronhija opuste i da disajni putevi ostanu otvoreni. Kada magnezijuma nema dovoljno, disanje može postati otežano, posebno tokom napada astme. U bolničkim uslovima se zato ponekad koristi magnezijum sulfat u inhalatorima kako bi se ublažili simptomi i poboljšalo disanje.
7. Nepravilan rad srca
Srčani ritam zavisi od pravilne razmjene minerala kao što su kalcijum, kalijum i magnezijum. Kada je magnezijum u deficitu, električni signali koji upravljaju radom srca mogu postati nestabilni. To može dovesti do aritmije – nepravilan rad srca koji se ponekad osjeća kao preskakanje otkucaja ili neprijatno „lupanje“ u grudima.
U ozbiljnijim slučajevima, hronični manjak magnezijuma može povećati rizik od srčanih poremećaja, naročito kod osoba koje već imaju problema s krvnim pritiskom ili kardiovaskularnim sistemom.
