Mogući uzroci kašlja. O kojim uzrocima je riječ doznajte u nastavku teksta. Kašalj je jedna od najčešćih tegoba zbog kojih ljudi traže savjet ljekara ili farmaceuta. Iako ga mnogi doživljavaju samo kao neprijatan simptom koji ometa san i svakodnevne aktivnosti, on zapravo ima važnu zaštitnu ulogu. Kašljanjem organizam pokušava da izbaci sekret, prašinu, mikroorganizme i druge nadražaje iz disajnih puteva. Problem nastaje kada kašalj postane uporan, bolan ili dugotrajan, jer tada može ukazivati na dublji zdravstveni uzrok.
U nastavku su objašnjeni najčešći razlozi zbog kojih se javlja kašalj, kao i kako ih prepoznati.
-
Virusne infekcije i sezonske prehlade
Najčešći uzrok kašlja su virusne infekcije gornjih disajnih puteva, posebno tokom jeseni i zime. Prehlada obično počinje blagim peckanjem u grlu, zapušenim ili curenjem nosa i osjećajem umora. Nakon dan ili dva javlja se kašalj, koji u početku može biti suv, a kasnije postaje produktivan, sa iskašljavanjem sekreta.
Kod virusnih infekcija kašalj je često praćen blagom temperaturom, bolom u grlu i opštom slabošću. Iako je neprijatan, u većini slučajeva prolazi sam od sebe u roku od sedam do deset dana. Ponekad se, međutim, može zadržati i duže, naročito ako je sluzokoža disajnih puteva i dalje nadražena.
Važno je znati da antibiotici ne djeluju na viruse. Liječenje se svodi na ublažavanje simptoma, dovoljan unos tečnosti, odmor i, po potrebi, sirupe ili preparate koji smanjuju nadražaj na kašalj.
-
Alergijski nadražaj disajnih puteva
Alergije su čest uzrok dugotrajnog, suvog kašlja, posebno kod djece i mlađih osoba. Polen, kućna prašina, grinje, plijesan ili dlaka kućnih ljubimaca mogu izazvati reakciju organizma koja dovodi do upale i otoka sluzokože disajnih puteva.
Alergijski kašalj obično nije praćen povišenom temperaturom. Umjesto toga, javljaju se kijanje, svrab nosa, suzenje i crvenilo očiju. Kašalj može trajati sedmicama, naročito ako je osoba stalno izložena alergenu. Na primjer, neko ko je alergičan na grinje može imati simptome tokom cijele godine, dok su osobe alergične na polen najviše pogođene u proljeće i ljeto.
Prepoznavanje alergijskog kašlja je važno jer se liječi drugačije od infekcija. Antihistaminici, izbjegavanje alergena i, u nekim slučajevima, terapija koju propiše alergolog mogu značajno smanjiti simptome.
-
Astma i hronične upale disajnih puteva
Astma je hronično oboljenje koje dovodi do suženja disajnih puteva i njihove preosjetljivosti. Kašalj kod osoba sa astmom često je uporan i pojačava se noću ili u ranim jutarnjim satima. Može se javiti i nakon fizičke aktivnosti, smijanja ili izlaganja hladnom vazduhu.
Osim kašlja, tipični simptomi astme su otežano disanje, zviždanje u grudima i osjećaj stezanja. Kod nekih osoba kašalj može biti jedini znak bolesti, što otežava postavljanje dijagnoze.
Astma zahtijeva redovnu kontrolu i terapiju inhalatorima koji smanjuju upalu i šire disajne puteve. Bez odgovarajućeg liječenja, simptomi se mogu pogoršavati i značajno uticati na kvalitet života.
-
Pušenje i zagađen vazduh
Dugotrajno izlaganje dimu cigareta jedan je od glavnih uzroka hroničnog kašlja kod odraslih. Dim iritira sluzokožu bronhija i podstiče pojačano stvaranje sekreta. Zbog toga se kod pušača često javlja jutarnji, produktivni kašalj, kada organizam pokušava da izbaci nakupljeni sekret.
Sličan efekat može imati i zagađen vazduh, posebno u urbanim sredinama sa velikim saobraćajem i industrijskim postrojenjima. Dugotrajno udisanje zagađivača može dovesti do hronične upale disajnih puteva i povećanog rizika od ozbiljnijih oboljenja pluća.
Prestanak pušenja je najvažniji korak u smanjenju kašlja kod pušača. Iako se u početku može činiti da se kašalj pojačava, to je znak da se disajni putevi čiste i oporavljaju.
-
Refluks želudačne kiseline
Manje poznat, ali čest uzrok upornog kašlja je vraćanje želudačne kiseline u jednjak i grlo. Ova pojava, poznata kao refluks, može nadražiti sluzokožu i izazvati suv, nadražajan kašalj, naročito noću ili nakon obilnih obroka.
Osobe sa refluksom često imaju osjećaj pečenja iza grudne kosti, gorak ukus u ustima ili potrebu za čestim pročišćavanjem grla. Kašalj se može javiti i bez izraženih probavnih tegoba, što otežava povezivanje simptoma sa želucem.
Promjene u ishrani, izbjegavanje kasnih obroka, smanjenje unosa masne i začinjene hrane, kao i terapija koju propiše ljekar, mogu značajno ublažiti simptome.
-
Kada obratiti pažnju na trajanje i prateće simptome
Iako je kašalj često bezazlen i prolazan, postoje situacije kada zahtijeva dodatnu pažnju. Ako traje duže od tri nedjelje, postaje sve jači ili je praćen visokom temperaturom, otežanim disanjem, bolom u grudima ili iskašljavanjem krvi, potrebno je potražiti ljekarsku pomoć.
Poseban oprez je potreban kod male djece, starijih osoba i hroničnih bolesnika. Pravovremena dijagnostika može spriječiti komplikacije i omogućiti adekvatno liječenje.
Razumijevanje uzroka kašlja pomaže da se reaguje na pravi način, bez nepotrebne panike, ali i bez zanemarivanja simptoma koji mogu ukazivati na ozbiljniji problem.
