Iz ugla jedne žene: Osobe koje kriju svoja osjećanja su u stvari osobe kojima je najviše stalo

Kada dvoje ljudi prekinu vezu, nekako se nesvjesno takmiče ko će prije preboljeti i krenuti dalje. 


Trude se da što prije prebole i nastave dalje kao da se ništa nije dogodilo. Zanemaruju svoja osjećanja, izlaze, druže se samo kako bi pokazali onom drugom da su dobro i da im je dobre bez njega. Prave se da ih nije briga i da im nije stalo, a u stvari stalo im je i više nego što to sebi žele priznati. 

Ne žele razmišljati o svojim osjećanjima i odgađaju ih jer ne mogu podnijeti ideju da je osoba koja je do juče bila srećna pored njih, sada srećna pored druge osobe. Tada osoba počinje graditi nevidljive zidove oko sebe, isključuje ljubav i ponaša se da je sve u redu, a dobro zna da ništa nije u redu. 



Sve više lažu sebe i druge da su preboljeli, a svi jako dobro vide da nisu. Mi nemamo tu moć da prebolimo nekoga preko noći. Za to je ponekad potrebno nekoliko mjeseci, pa i godina. Sve zavisi od toga koliko duboka je bila veza. 

Svi smo mi ljudi satkani od osjećanja koja ne smijemo zanemarivati i potiskivati u sebe. Ponekad se toliko trudimo da sakrijemo svoja osjećanja i da pokažemo da nam nije stalo, a u stvari, osobe koje kriju svoja osjećanja su osobe kojima je najviše stalo. 



Krijemo da smo povrijeđeni jer ne želimo izgledati slabi i ranjivi, a naša duša vrišti i želi sve izbaciti van. Iako nam je skrivanje osjećanja mnogo privlačnije od tugovanja, nikada nećemo u potpunosti moći preboljeti i krenuti dalje ako ne pustimo svoje emocije van. 

Ne možemo skrivati svoja osjećanja jer tako samo lažemo sebe. Drugima možete lagati, njima je svejedno šta ćete reći, ali ne smijete lagati sebe. Bar prema sebi morate biti iskreni to je najmanje što možete uraditi.

Pokreće Blogger.