U čemu je njihova tajna - Zašto su Skandinavci srećniji od nas: "Rade manje i žive puno bolje"
Evo kako nordijske zemlje pronalaze ravnotežu, odnosno kako im uspijeva graditi sretno društvo:
Ne rade dugo, rad prekovremeno se smatra slabošću; Znanost pokazuje da je jedina stvar koja nas uvijek može usrećiti to da imamo malo više vremena za sebe, kaže Laurie Santos, profesorica psihologije na Yaleu. Puno radno vrijeme u Danskoj je u pravilu 37 sati tjedno, a ti su sati raspoređeni na pet dana.
Nema sjedenja u kafiću dok se radi; S druge strane, da bi bili što učinkovitiji, Danci se zapravo ne druže na poslu i ne rade pauze radi sastančenja, dogovora, pregovora i slično, kažu stručnjaci. Dakle, na poslu ste 7,5 sati, ali cijelo to vrijeme radite.
Jednako tako, slobodno vrijeme je vrlo važno i rijetko će se dogoditi da se ljudi druže s kolegama s posla izvan radnog vremena, kaže Mellish. Također, u Danskoj je moguće fleksibilno radno vrijeme. Na primjer, Saara Alhopuro, diplomatkinja u Helsinkiju kaže da samo tri puta tjedno fizički dolazi u ured.
Dopušteno joj je da radi 'na daljinu' jedan dan u tjednu, a ostatak slobodnog vremena provodi radeći na svom hobiju: fotografiranju gljiva. Štoviše, zaposlenici u Finskoj imaju pravo svoj radni dan pomaknuti, tako da počnu raditi tri sata ranije ili kasnije od uobičajenih zahtjeva svojih poslodavaca.
Zajamčeno pet tjedna plaćenog odmora i koristi se; U Danskoj je radnicima koji rade puno radno vrijeme godišnje zajamčeno pet tjedana godišnjeg odmora, bez obzira na njihov položaj ili vrstu posla. Prosječni američki radnik s pet godina iskustva ima tek 15 dana plaćenog odmora, dok je jedno istraživanje pokazalo da čak 23 posto Amerikanaca uopće nema pravo na plaćeni odmor.
Ankete su pokazale i da više od 55 posto Amerikanaca ne koristi sav svoj slobodni odmor. - Ljudi uzimaju svaki sat svog slobodnog vremena, kaže. Ako pokušate kontaktirati nekoga u Danskoj i Švedskoj krajem srpnja ili kolovoza, oni će vrlo vjerojatno biti daleko, jer uživaju u odmoru, kaže i Jeff Sachs. U Finskoj mnogi ljudi ljeto provode u vikendicama, zvanim 'mokki', gdje se isključuju iz svakodnevice i gase mobitele kako bi se opustili u prirodi s obitelji i prijateljima.
Nema stresa, napuštaju posao koji ih ne čini sretnima; Christina Konig Koehrsen, studentica umjetnosti iz okolice Kopenhagena kaže da je napustila posao oglašavanja nakon samo osam mjeseci, jer je bila pod stresom, a posao je jednostavno nije usrećio.
- Nije mi omogućavao ravnotežu između radnog i privatnog života koju ovdje njegujemo. A imamo sustav koji mi je omogućio da napustim posao i imam vremena za razmišljanje i shvatim koji je moj sljedeći korak u životu, kaže. Za to vrijeme, naime, Konig Koehrsen je od danske vlade dobivala 2000 dolara mjesečno.
Mellish kaže kako ljudi koji trpe i odlaze na posao prepun stresa osjećaju posljedice na mentalno zdravlje. - Stres može biti ubojica karijere, kaže i dodaje da to može dovesti do stanja koje se može usporediti i s određenim stupnjem invalidnosti.
Ne rade dugo, rad prekovremeno se smatra slabošću; Znanost pokazuje da je jedina stvar koja nas uvijek može usrećiti to da imamo malo više vremena za sebe, kaže Laurie Santos, profesorica psihologije na Yaleu. Puno radno vrijeme u Danskoj je u pravilu 37 sati tjedno, a ti su sati raspoređeni na pet dana.
Nema sjedenja u kafiću dok se radi; S druge strane, da bi bili što učinkovitiji, Danci se zapravo ne druže na poslu i ne rade pauze radi sastančenja, dogovora, pregovora i slično, kažu stručnjaci. Dakle, na poslu ste 7,5 sati, ali cijelo to vrijeme radite.
Jednako tako, slobodno vrijeme je vrlo važno i rijetko će se dogoditi da se ljudi druže s kolegama s posla izvan radnog vremena, kaže Mellish. Također, u Danskoj je moguće fleksibilno radno vrijeme. Na primjer, Saara Alhopuro, diplomatkinja u Helsinkiju kaže da samo tri puta tjedno fizički dolazi u ured.
Dopušteno joj je da radi 'na daljinu' jedan dan u tjednu, a ostatak slobodnog vremena provodi radeći na svom hobiju: fotografiranju gljiva. Štoviše, zaposlenici u Finskoj imaju pravo svoj radni dan pomaknuti, tako da počnu raditi tri sata ranije ili kasnije od uobičajenih zahtjeva svojih poslodavaca.
Zajamčeno pet tjedna plaćenog odmora i koristi se; U Danskoj je radnicima koji rade puno radno vrijeme godišnje zajamčeno pet tjedana godišnjeg odmora, bez obzira na njihov položaj ili vrstu posla. Prosječni američki radnik s pet godina iskustva ima tek 15 dana plaćenog odmora, dok je jedno istraživanje pokazalo da čak 23 posto Amerikanaca uopće nema pravo na plaćeni odmor.
Ankete su pokazale i da više od 55 posto Amerikanaca ne koristi sav svoj slobodni odmor. - Ljudi uzimaju svaki sat svog slobodnog vremena, kaže. Ako pokušate kontaktirati nekoga u Danskoj i Švedskoj krajem srpnja ili kolovoza, oni će vrlo vjerojatno biti daleko, jer uživaju u odmoru, kaže i Jeff Sachs. U Finskoj mnogi ljudi ljeto provode u vikendicama, zvanim 'mokki', gdje se isključuju iz svakodnevice i gase mobitele kako bi se opustili u prirodi s obitelji i prijateljima.
Nema stresa, napuštaju posao koji ih ne čini sretnima; Christina Konig Koehrsen, studentica umjetnosti iz okolice Kopenhagena kaže da je napustila posao oglašavanja nakon samo osam mjeseci, jer je bila pod stresom, a posao je jednostavno nije usrećio.
- Nije mi omogućavao ravnotežu između radnog i privatnog života koju ovdje njegujemo. A imamo sustav koji mi je omogućio da napustim posao i imam vremena za razmišljanje i shvatim koji je moj sljedeći korak u životu, kaže. Za to vrijeme, naime, Konig Koehrsen je od danske vlade dobivala 2000 dolara mjesečno.
Mellish kaže kako ljudi koji trpe i odlaze na posao prepun stresa osjećaju posljedice na mentalno zdravlje. - Stres može biti ubojica karijere, kaže i dodaje da to može dovesti do stanja koje se može usporediti i s određenim stupnjem invalidnosti.
KOMENTARI