MOĆ DODIRA: Nedostatak fizičkog dodira može da vas dovede u zdravstveni rizik
Bebe koje su strogo lišene dodira imaju manje šanse da prežive. Kao odrasli, vaši otkucaji srca, razina holesterola, šanse za bolesti srca, depresija i anksioznost odnose se na to koliko fizičkog kontakta imate s drugim ljudima. Ne radi se samo o seksu;naučnici sugerišu da je riječ o preživljavanju
Dodir je osnovna ljudska potreba.Baš kao što naše tijelo osjeća glad, jer mu je potrebna hrana, ne zato što želi, imamo urođenu potrebu za dodir.Fenomen koji se naziva glad za dodirom.Nauka je počela raspravljati o tome da je fizički dodir zaista potreban za preživljavanje.
Godine 1944.proveden je eksperiment u SAD-u na 40 novorođenčadi.Cilj je bio utvrditi mogu li djeca napredovati na temelju fizioloških potreba bez ikakvog fizičkog kontakta i ljubavi.Djeca su bila podijeljena u dvije skupine, u svakoj po 20, i svaki je faktor bio konzistentan osim jednog faktora : bebe u kontrolnoj skupini bile su uzdržane od fizičkog dodirivanja i ljubavi bilo koje vrste.
Njegovateljice će ih hraniti, mijenjati pelene, očistiti ih i prisustvovati njihovim fiziološkim potrebama, ali neće im davati nikakav oblik nježnog dodirivanja.Druga skupina je dobijala redovne dodire , maženje i geste ljubavi.
Eksperiment je trebao biti zaustavljen u četiri mjeseca jer je pola beba u prvoj skupini umrlo, a još dvije su umrle kasnije čak i nakon vraćanja u porodično okruženje.U drugoj skupini nije došlo do smrti.Istraživači su utvrdili da u jendoj skupini nije bilo bolesti niti su imali fizičke simptome smrti u prvoj skupini.
Dodir je prvi osjećaj koji razvijamo.Čak i prije nego što otvorimo oči ili spoznamo našu okolinu kroz osjećaj vida, mirisa, okus aili sluha, osjećamo našu okolinu u utrobi.Počinje s bebom koja počinje osjećati amnionsku tekućinu oko nje;ona odabire vibracije u materici dok se majka kreće;uskoro može ojsetiti pritisak kada se dodirne trbuščić ili kada majka mijenja stanje tokom spavanja.
U mnogim drevnim kulturama , majka i dijete provode prvu sedmicu zamotani u jorgan gdje ostaju u fizičkom kontaktu, gola koža do kože.Istraživanja pokazuju povećanu majčinsku povezanost, povećanu imunost u novorođenčetu, bolju probavu, manje plača, povećanu reakciju na verbalne i vizuelne podražaje.
Studija je pokazala da su takva djeca koja su godine provela u fizičkom kontaktu s majkama imala veći IQ od ostalih.
Dodir je osnovna ljudska potreba.Baš kao što naše tijelo osjeća glad, jer mu je potrebna hrana, ne zato što želi, imamo urođenu potrebu za dodir.Fenomen koji se naziva glad za dodirom.Nauka je počela raspravljati o tome da je fizički dodir zaista potreban za preživljavanje.
Godine 1944.proveden je eksperiment u SAD-u na 40 novorođenčadi.Cilj je bio utvrditi mogu li djeca napredovati na temelju fizioloških potreba bez ikakvog fizičkog kontakta i ljubavi.Djeca su bila podijeljena u dvije skupine, u svakoj po 20, i svaki je faktor bio konzistentan osim jednog faktora : bebe u kontrolnoj skupini bile su uzdržane od fizičkog dodirivanja i ljubavi bilo koje vrste.
Njegovateljice će ih hraniti, mijenjati pelene, očistiti ih i prisustvovati njihovim fiziološkim potrebama, ali neće im davati nikakav oblik nježnog dodirivanja.Druga skupina je dobijala redovne dodire , maženje i geste ljubavi.
Eksperiment je trebao biti zaustavljen u četiri mjeseca jer je pola beba u prvoj skupini umrlo, a još dvije su umrle kasnije čak i nakon vraćanja u porodično okruženje.U drugoj skupini nije došlo do smrti.Istraživači su utvrdili da u jendoj skupini nije bilo bolesti niti su imali fizičke simptome smrti u prvoj skupini.
Dodir je prvi osjećaj koji razvijamo.Čak i prije nego što otvorimo oči ili spoznamo našu okolinu kroz osjećaj vida, mirisa, okus aili sluha, osjećamo našu okolinu u utrobi.Počinje s bebom koja počinje osjećati amnionsku tekućinu oko nje;ona odabire vibracije u materici dok se majka kreće;uskoro može ojsetiti pritisak kada se dodirne trbuščić ili kada majka mijenja stanje tokom spavanja.
U mnogim drevnim kulturama , majka i dijete provode prvu sedmicu zamotani u jorgan gdje ostaju u fizičkom kontaktu, gola koža do kože.Istraživanja pokazuju povećanu majčinsku povezanost, povećanu imunost u novorođenčetu, bolju probavu, manje plača, povećanu reakciju na verbalne i vizuelne podražaje.
Studija je pokazala da su takva djeca koja su godine provela u fizičkom kontaktu s majkama imala veći IQ od ostalih.
KOMENTARI