Vrlo lako se može desiti da našem tijelu nedostaju kojekakvi nutrijenti, bilo da su u pitanju proteini, ugljikohidrati i masnoće ili minerali i vitamini. Danas otkrivamo kako se prepoznaje nedostatak magnezija.
- Ljudsko tijelo zahtijeva vitamine i minerale kako bi održalo zdravlje i osiguralo pravilno funkcioniranje. Među njima, magnezij se ističe kao ključni mineral, koji se obično dobiva putem hrane koju jedemo; no taj je unos često nedostatan.
Magnezij igra bitnu ulogu u raznim tjelesnim funkcijama, a njegov nedostatak se može manifestirati različitim simptomima. Ovaj mineral se nalazi u različitim izvorima hrane i vitalan je za sintezu i popravak ljudske DNK, kao i za zdravlje kostiju, živaca i mišića. Unatoč njegovoj prisutnosti u mnogim namirnicama, znatan broj pojedinaca ne ispunjava svoje potrebe za magnezijem putem prehrane.
Nacionalni instituti za zdravlje pokazuju da je nedostatak magnezija osobito raširen među tinejdžericama i muškarcima u dobi od 70 i više godina. Kao što je stručnjakinja za funkcionalnu medicinu Alison Boden artikulirala u intervjuu za Reader’s Digest, “Magnezij je uključen u najmanje 300 različitih kemijskih reakcija u našim tijelima, od kojih su mnoge povezane s proizvodnjom energije.
Znak niskog magnezija može biti znak niske energije. Budući da je magnezij ključan za opuštanje mišića, nedovoljan unos može rezultirati nehotičnim pokretima mišića.” Bez odgovarajuće količine magnezija, naši mišići mogu ostati u stanju stalne kontrakcije.
- Glavobolje, osobito migrene, često mogu nastati zbog nedostatka magnezija, što može rezultirati smanjenom razinom serotonina, suženim krvnim žilama i oslabljenom funkcijom neurotransmitera – čimbenicima koji su usko povezani s pojavom glavobolja.
Procjene iz MigraineAgain pokazuju da oko 50% osoba koje pate od migrene pokazuju manjak magnezija. Nadalje, neadekvatne razine magnezija mogu doprinijeti izazovima u postizanju mirnog sna ili mogu dovesti do loše kvalitete sna, osobito kod onih koji doživljavaju visoku razinu stresa. Dr. Ronald Hofman primjećuje da hormoni stresa povisuju i krvni tlak i broj otkucaja srca, djelomice smanjujući razine magnezija u tijelu.
Kada tijelo ne posjeduje dovoljno magnezija da se suprotstavi ovim učincima, mogu nastupiti poremećaji sna. Osim toga, niske razine magnezija mogu spriječiti sposobnost srca da održi dosljedan ritam. Online laboratorijski testovi sugeriraju da zdravstveni djelatnici često savjetuju pacijente s nepravilnim otkucajima srca da razmotre suplementaciju magnezijem.
Hofman nadalje objašnjava da nedostatak magnezija umanjuje njegovu ulogu u stabilizaciji živčanog sustava, potencijalno dovodeći do hiperfleksije, koja se manifestira kao pretjerana reakcija zaprepaštenja. Prema Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH), značajno oštećenje živčanog sustava zbog nedostatka magnezija također može izazvati napadaje.
- Magnezij igra ključnu ulogu u formiranju kostiju, a većina tjelesnih rezervi magnezija nalazi se unutar strukture kostura. NIH navodi da “pojedinci s većom konzumacijom magnezija pokazuju veću mineralnu gustoću kostiju.”
Nedovoljna razina magnezija često može dovesti do smanjenog pražnjenja crijeva. Kao što navodi WebMD, magnezij je primarni sastojak brojnih laksativa. Nadalje, magnezij je vitalan za održavanje zdrave razine krvnog tlaka; nedostatak ovog minerala može doprinijeti razvoju hipertenzije.
WebMD također ukazuje da “hrana bogata magnezijem i drugim mineralima može pomoći u sprječavanju visokog krvnog tlaka kod ljudi s prehipertenzijom.” Osim toga, magnezij je sastavni dio metabolizma šećera u krvi u tijelu. Prema NIH-u, oni koji u svoju prehranu unose veće količine magnezija imaju manji rizik od razvoja dijabetesa.
Istraživanja koja su u tijeku istražuju moguću primjenu terapije magnezijem u liječenju dijabetesa. Snižene razine magnezija u mozgu mogu dovesti do simptoma kao što su depresija, tjeskoba, zbunjenost ili promjene u osobnosti, čime se remeti neurološka funkcija i uzrokuju različiti problemi.
Prema dr. Hoffmanu, istraživanje pokazuje da nedovoljna razina magnezija može biti povezana s određenim fobijama, uključujući agorafobiju. Osim toga, članak koji je objavio Psychology Today, pod naslovom “Magnezij i mozak: originalna tableta protiv prehlade”, naglašava da je magnezij već dugo priznat kao koristan kućni lijek za ublažavanje ovih simptoma.
Ako postoji zabrinutost u vezi s mogućim nedostatkom magnezija, pametno je potvrditi tu sumnju liječničkim testom prije početka bilo kakve suplementacije. Iako dodaci mogu biti korisni kada su potrebni, oni također mogu rezultirati grčevima u želucu i proljevom, kao i potencijalno štetnim interakcijama s određenim lijekovima i medicinskim stanjima.
Najučinkovitiji pristup povećanju unosa magnezija je promjena prehrambenih navika. U neuobičajenim slučajevima kada se velike količine magnezija unose hranom, zdravi bubrezi sposobni su ga učinkovito izlučiti. Nasuprot tome, višak magnezija dobiven iz dodataka ne može se obraditi ovim prirodnim mehanizmom, što potencijalno dovodi do toksičnih razina koje mogu izazvati srčani zastoj.
